Ovih 5 načina prehrane mogu nam produljiti život, čak i ako imamo loše gene

Rezultati istraživanja provedeni na uzorku od preko 100.000 ljudi pokazuju kako je pet prehrambenih navika povezano s dužim životom, čak i među ljudima koji su genetski predisponirani za kraći životni vijek. "Ako želite živjeti dug život, svakako vrijedi pokušati imati zdraviji obrazac prehrane, a dobra je vijest da on ne mora biti apsolutno savršen", ističe dr. Clare Collins sa Sveučilišta Newcastle u Australiji.

Dr. Yanling Lv sa Sveučilišta za znanost i tehnologiju Huazhong u Kini i njezine kolege proučavali su povezanost između prehrane i dugovječnosti analizirajući podatke na uzorku od 103.000 sudionika istraživanja. Pojedinci su ocijenjeni na temelju toga koliko su se pridržavali pet prethodno potvrđenih zdravih načina prehrane: 

• Mediteranska prehrana zasniva se na tradiciji zemalja uz Sredozemno more, prepoznata je kao jedna od najzdravijih na svijetu, a naglasak stavlja na konzumaciju svježeg povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i ekstra djevičanskog maslinova ulja. Riba se konzumira redovito, perad i mliječni proizvodi umjereno, dok su crveno meso i prerađeni šećeri svedeni na minimum.

• Biljna prehrana temelji se na namirnicama iz biljnih izvora – voću, povrću, mahunarkama, orašastim plodovima, sjemenkama i cjelovitim žitaricama, uz naglasak na minimalnu konzumaciju prerađene hrane. Taj način prehrane bogat je nutrijentima, vlaknima i antioksidansima, a siromašan kolesterolom. Sve zajedno pridonosi boljem zdravlju organizma.

• DASH (Dietary Approaches to Stop Hypertension) je uravnotežen plan prehrane osmišljen primarno za snižavanje visokog krvnog tlaka (hipertenzije) i poboljšanje zdravlja srca. Često se proglašava jednom od najzdravijih dijeta na svijetu, a osim za tlak, učinkovita je za smanjenje kolesterola, gubitak težine i prevenciju dijabetesa tipa 2. Uključuje: voće, povrće, cjelovite žitarice, nemasne mliječne proizvode, ribu, perad, orašaste plodove i grahorice. Podrazumijeva smanjen unos soli (natrija), crvenog mesa, zasićenih masnoća, šećera i slatkih napitaka.

• DRRD (Diabetes Risk Reduction Diet) je strukturirani prehrambeni obrazac razvijen sa ciljem prevencije dijabetesa tipa 2. Podrazumijeva povećan unos cjelovitih žitarica i vlakna, orašastih plodova, voća, te hrane s visokim omjerom polinezasićenih i zasićenih masnih kiselina. Istovremeno pretpostavlja smanjen unos crvenog i prerađenog mesa, pića zaslađenih šećerom i voćnih sokova, trans-masti te namirnica s visokim glikemijskim indeksom.

• AHEI (Alternative Healthy Eating Index) je način prehrane koji naglašava unos povrća, voća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i zdravih masnoća (omega-3), dok ograničava crveno/prerađeno meso, šećer i trans-masti. Sličan je mediteranskoj prehrani, ali stroži. Značajno smanjuje rizik od kroničnih bolesti, kardiovaskularnih problema i dijabetesa te potiče zdravo starenje.

Ovih pet načina prehrane neznatno se razlikuju u svom pristupu, ali općenito, "svi ti načini prehrane preporučuju veliki izbor voća i povrća, unos cjelovitih žitarica i nemasnih izvora proteina", kaže dr. Collins. Također preporučuju izbjegavanje slatkih pića i ultra-prerađene hrane.

Sudionici istraživanja praćeni su 10 godina. U tom je razdoblju umrlo njih oko 4300. Dr. Lv i njezine kolege otkrili su da su sudionici čije su prehrambene navike blisko odgovarale jednom ili više od pet zdravih prehrambenih obrazaca imali manju vjerojatnost da će umrijeti.

Na temelju podataka, istraživači su izračunali da 45-godišnjak koji zdravo jede – što znači da se pridržava bilo kojeg od pet zdravih načina prehrane – može očekivati da će živjeti godinu i pol do tri godine dulje od nekoga koji se ne pridržava zdrave prehrane.

Važno je napomenuti kako su prvih pet najzdravijih sudionika u istraživanju imali dobre rezultate u prehrani, ali ne i savršene rezultate. "To je pozitivno, jer pokazuje da ne morate biti apsolutni dobrica cijelo vrijeme da biste imali koristi od zdrave prehrane", ističe dr. Collins.

Najnovija studija je također otkrila da "čak i ako nemate sjajne gene dugovječnosti, prehrana može napraviti veliku razliku u smislu rizika od smrtnosti", kaže dr. Collins.

Razlozi zašto se ovih pet načina prehrane povezuje s duljim životom vjerojatno leže u unosu velike količine raznolikih biljaka koje sadrže vlakna, vitamine, minerale i fitonutrijente, ističe dr. Collins.

Vlakna poboljšavaju imunološku funkciju zato što svojim metabolizmom u crijevima oslobađaju protuupalne masne kiseline. Vitamini i minerali neophodni su za obavljanje osnovnih tjelesnih funkcija, dok su fitonutrijenti ekstra bioaktivne tvari u biljkama koje mogu pospješiti te funkcije. “Fitonutrijenti igraju aktivnu ulogu u stvarima poput poboljšanja osjetljivosti na inzulin i djelovanja protiv raka”, kaže dr. Collins.

Dr.  Lv i njezini kolege su u najnovijem istraživanju otkrili kako visok unos vlakana ima najjaču povezanost s produljenom dugovječnošću. Istovremeno, visok unos zaslađenih pića umanjuje dugovječnost. Pretjerana konzumacija šećera može dovesti do razvoja dijabetesa tipa 2 i drugih metaboličkih stanja, čime se smanjuje dugovječnost, ističu autori istraživanja.

Najnoviji nalazi o učincima prehrane na životni vijek su u skladu s prethodnim studijama koje su povezale navedenih pet načina prehrane s manjim rizicima od bolesti i duljim životom.

Podaci o radu:

Autori: 

Yanling Lv, Jing Song, Ding Ding, Mengyun Luo, Feng J. He, Changzheng Yuan, Graham A. MacGregor, Liegang Liu, Liangkai Chen 

Izvorni naslov: Healthy dietary patterns, longevity genes, and life expectancy: A prospective cohort study

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Science Advances

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2024): IF=12.5

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://www.science.org/doi/10.1126/sciadv.ads7559

Izvori: Science Advances; NewScientist.