Peludna sezona je sve duža i sve oštrija

Pelud koja izaziva alergije poput one s johe i breze leti znatno ranije zrakom i jača je nego prije 30 godina. Rezultati najnovijeg istraživanja potvrđuju da su za to odgovorne klimatske promjene.

Najnovije istraživanje objavljeno u prestižnom znanstvenom časopisu The Lancet Public Health pokazuje kako brojanje peludi s drveća koje izaziva alergije kao što su breza, joha i maslina počinje jedan do dva tjedna ranije nego 1990-ih. Sezona peludi u mnogim područjima svijeta postala je intenzivnija i duža. Osim Francuske i dijelova istočne Europe, naročito su izložene Velika Britanija i sjeverna Njemačka. Španjolsku i Tursku posebno pogađa onečišćenje polenom masline zbog klimatskih promjena.

Do 20 posto jača peludna sezona

Razloge intenzivnije i dugotrajnije peludne sezone valja tražiti u klimatskim promjenama. Globalno zatopljenje dovodi do viših temperatura u proljeće pa drveće ranije cvjeta. 

Konačni rezultat: 15 do 20 posto jača sezona peludi s većim količinama peludi u zraku i duljim trajanjem sezone u mnogim regijama svijeta. Ovisno o geografskom području, između 4 i 32 posto ljudi u Europi pati od peludne groznice - često povezane s astmom ili konjunktivitisom, odnosno crvenilom očiju koje svrbe. Pelud se smatra važnim okidačem za konjunktivitis i astmu.

Astmatičari pate sve više i sve duže

Iako najnovije istraživanje ne predstavlja nikakve nove kliničke brojke o tegobama ili potrošnji lijekova, ipak donosi jasne zaključke: ljudi koji su posebno pod stresom, poput onih s peludnom groznicom ili astmom, potencijalno su više izloženi.

To potvrđuje i münchenska liječnica opće prakse dr. Ulrike Siegmund. U svojoj praksi primjećuje da joj se ranije javljaju pacijenti sa simptomima kao što su curenje iz nosa, kihanje, svrbež očiju i nedostatak zraka. Jedna od pacijentica je i 75-godišnja Gerlinde Kautschor. Peludnu groznicu nije imala 10 godina. Simptomi joj se vraćaju unazad dvije godine. Alergiju zasad drži pod kontrolom pomoću tableta. Ako bi simptomi postali teži, dr. Siegmund bi svoju pacijenticu morala poslati alergologu na testiranje.

Više peludi, više patnje

Dr. Claudia Traidl-Hoffmann s Katedre za medicinu okoliša na Sveučilištu u Augsburgu i direktorica Helmholtz centra za medicinu okoliša u Münchenu nije bila uključena u najnovije istraživanje o zdravlju i klimatskim promjenama. No, iznosi veoma slična zapažanja. Dva tjedna ranijeg brojanja peludi također znače dva tjedna "više simptoma, više patnje i više izostanaka s posla". Dr. Claudia Traidl-Hoffmann potvrđuje kako, "gotovo da nema dana u godini bez peludi". Osim klasičnog proljetnog cvijeća, već početkom siječnja ima peludi lijeske, a u ljeto i  jesen ambrozije, invazivne vrste koja je "jako agresivna" i može izazvati tešku astmu.

Tegobe se šire na bronhije

Liječnica opće prakse dr. Urlike Siegmund također je primijetila kako tegobe poput peludne groznice zahvaćaju dublje dišne puteve. Pacijenti razvijaju astmatične simptome i tada im je potrebna intenzivnija terapija „a često i sprej protiv astme jer peludna groznica više nije ograničena na gornje dišne putove, već se širi i na bronhije kao alergijska astma".

Prevencija počinje u prirodi

Prema dr. Traidl-Hoffmannu, alergije su sustav ranog upozorenja na klimatske promjene. To je dokaz da su klimatske promjene važne za zdravlje. S klimatskim promjenama „postajemo sve bolesniji".

Međutim, dobra je vijest da se alergije sve više mogu izliječiti, kaže dr. Traidl-Hoffmann: „Možemo istrenirati imunološki sustav tako da tolerira pelud." Ipak, najvažnije je očuvati prirodu i zaustaviti klimatske promjene, kaže ova liječnica. I dodaje „prevencija počinje u prirodi“. Njezin je apel: "Moramo očuvati prirodu kako bi nas ona održavala zdravima. Znanje se povećava, ali djelovanje se smanjuje, i tu  moramo intervenirati kako  bi se zaštitili."

Podaci o radu:

Autori: 

Hedi K Kriit, José Chen-Xu, Jan C Semenza, Hannah Heiliger, Anil Markandya, Niheer Dasandi, Slava Jankin, Kim R van Daalen, Hicham Achebak, Anna Alari, Tilly Alcayna, Emily Ball, Joan Ballester, Hannah Bechara, Max W Callaghan, Monique van Cauwenberghe, Gina E C Charnley, Orin Courtenay, Marta Cirach, Paulina Garcia-Corral, Troy J Cross, Shouro Dasgupta, Zachary P Dickson, Matthew J Eckelman, Cornelius Erfort, Peter Fransson, Zia Farooq, Olga Gasparyan, Ian Hamilton, Marlies Hesselman, Risto Hänninen, Shih-Che Hsu, Tomáš Janoš, Harshavardhan Jatkar, Ollie Jay, Harry Kennard, Kajal Khanna, Gregor Kiesewetter, Prof Rachel Lowe, Daniela Lührsen, Carla Maia, Jaime Martinez-Urtaza, Jan C Minx, Mark Nieuwenhuijsen, Julia Palamarchuk, Adria San José Plana, Tim Repke, Jorge A Roa-Contreras, Elizabeth J Z Robinson, Daniel Scamman, Natalia Shartova, Jodi D Sherman, Elena Sirotkina, Pratik Singh, Mikhail Sofiev, Marco Springmann, Lara Stucki, Federico Tartarini, Joaquin Triñanes, Maria Walawender, Marina Romanello, Josep M Antó, Maria Nilsson, Cathryn Tonne, Joacim Rocklöv

Izvorni naslov: 

The 2026 Europe report of the Lancet Countdown on health and climate change: narrowing window for decisive health action

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: The Lancet Public Health

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=25.2

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

DOI: 10.1016/S2468-2667(26)00025-3

Izvori: The Lancet Public Health; Tagesschau.