Suptropska područja pred velikim iskušenjima: saditi voćnjake i/ili obnavljati šume?
Piše:
dr. sc. Goran Buturac
Piše:
dr. sc. Goran Buturac
Suptropska područja su klimatske zone smještene između tropske i umjerene zone, oko 25° do 40° geografske širine sjeverno i južno od ekvatora. Obilježavaju ih duga, topla do vruća ljeta i blage i kratke zime. Postoje dva glavna tipa suptropskih područja:
Sredozemna (mediteranska) klima: Suha i vruća ljeta, blage i vlažne zime. Karakteristična je za Sredozemlje, Kaliforniju i dijelove Australije.
Vlažna suptropska klima: Vruća ljeta s puno vlage i kiše (često monsunskog tipa) te blage zime. Primjeri su jugoistočna Kina, jugoistok SAD-a i dijelovi Japana.
Sadnja voćaka u suptropskim područjima zahtijeva pažljiv odabir vrsta koje podnose temperature od oko 25-35°C i nisu osjetljive na mraz, dobru drenažu tla, dovoljno sunca (ali zaštitu za mlade biljke) te odgovarajuću količinu oborina. Primjeri voća koji dobro uspijevaju u suptropskim područjima su azijska trešnja (Liči) koja zahtijeva dobro drenirano tlo i 1000-1700 mm padalina godišnje. Tropska jabuka (Cherimoya) je zanimljivo egzotično voće koje potječe još od starih Inka, bogato vitaminom C, željezom i kalcijem. Uspijeva u tropskim područjima na visinama od 1.300 do 2.600 metara nadmorske visine. Iako je osjetljiva na mraz, zahtijeva i razdoblja nešto hladnijih temperatura.
Sadnja voćaka pojavila se kao jedna od ključnih strategija za smanjenje siromaštva zemalja u razvoju. Pri tome je korist dvostruka. S jedne strane potiče se obnova šumskih područja, dok se s druge strane daje doprinos razvoju poljoprivrede.
Hidrološki utjecaj velikih plantaža voćaka u uvjetima klimatskih promjena, posebno u suptropskim područjima, dosada nije bio dovoljno istražen u znanstvenoj literaturi. Kako bi popunili taj jaz kineski znanstvenici (Ya Sun, Wenfei Liu, Yarui Xu, Yiping Hou, Fubo Zhao i Fangfang Shensa) sa Sveučilišta za vodne resurse i električnu energiju iz Nanchanga su prionuli istraživanju te su uspjeli kvantificirati učinke klimatskih promjena i širenja nasada voćaka na zadržavanje voda u suptropskim uvjetima. Istraživanje su proveli u poznatom kineskom suptropskom području Jiujushui koje se prostire na 261,4 km2, u provinciji Jiangxi.
Za razliku od klimatskih promjena koje uvelike pridonose zadržavanju voda, rezultati pokazuju kako širenje nasada voćaka ima minoran učinak na zadržavanje voda. Istraživanjem su također identificirani ključni čimbenici koji utječu na zadržavanje voda u suptropskom području Kine: nagib zemljišta, sastav i svojstva gline te prenamjena korištenja zemljišta (poput pretvaranja šuma u voćnjake). Nekontrolirano krčenje šuma i širenje nasada voćaka, svesrdno „potpomognuto“ klimatskim promjenama, pridonose narušavanju optimalnog ciklusa voda.
Ljudske aktivnosti u suptropskim regijama, kao što su prenamjena zemljišta u voćnjake i plantaže često imaju veći utjecaj na promjene ciklusa voda nego same klimatske promjene. Krčenjem šuma smanjuje se obnavljanje podzemnih voda, povećava se rizik od poplava te se ugrožavaju postojeće poljoprivredne kulture.
Uravnoteženje poljoprivrednih potreba (proizvodnja voća) s osiguravanjem optimalnih količina voda zahtijeva pomno planiranje i upravljanje šumskim područjima, ali i širenjima nasada voćaka. Obnavljanja vegetacije u suptropskim područjima u uvjetima klimatskih promjena i sve većeg širenja nasada voćaka su nužna, zaključuje se u istraživanju kineskih znanstvenika.
Podaci o radu:
Autori: Ya Sun, Wenfei Liu, Yarui Xu, Yiping Hou, Fubo Zhao i Fangfang Shen
Izvorni naslov: Quantifying the impacts of climate change and fruit tree expansion on water retention in a sub-tropical watershed
Godina publiciranja rada: 2025
Naziv časopisa: Journal of Cleaner Production
Bibliografska baza: WOSSCI
Kvartil: Q1
Impact factor (2024): IF=10.0
Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici: