Immanuel Kant: „Ruke su prozor u naš um“

Posezanje za šalicom kave ili vezanje vezica na cipelama: svakodnevno koristimo ruke – gotovo nesvjesno. Ne samo da su najvažniji alat, već i treniraju um.

Bio je to sasvim uobičajen dan, kao i svaki drugi. Katharina Bork se veselo igrala sa svojim psom u vrtu. Odjednom je primijetila da nešto nije u redu: obuzeo ju je ekstremni osjećaj stezanja. Pomislila je kako se možda malo prenapregla - ali kasnije postaje jasno: to je trenutak u kojem doživljava moždani udar. Dan koji će promijeniti njezin život. 

Katharina je tada imala tek 26 godina. Moždani udar joj je paralizirao dijelove tijela. Liječnici su predvidjeli kako Katharina vjerojatno nikada više neće moći hodati. No, ona se nije predavala. Vraća sposobnost govora. Vježbanjem mišića uspjela je nakon šest mjeseci prohodati uz pomoć štapa. Lijeva strana njezina tijela ostaje paralizirana - a s njom i ruka i šaka.

Priču o važnosti ruku u svakodnevnom životu za ugledni njemački portal Tagesschau donosi  Katharina Bruns.

Ruke su najvažniji alat

Katharina je shvatila koliko su joj važne ruke u svakodnevnom životu tek kada ih nakon moždanog udara više nije mogla koristiti. Naizgled jednostavni zadaci poput rezanja mrkve postali su za Katharinu podvig snage s jednom rukom: "Potpuno podcjenjujemo koliko često koristimo naše ruke za razne stvari. Nikada nisam o tome razmišljala - sve do svoje nesreće." 

Ruka je "središnji organ ljudskog tijela, ona nas čini ljudima", kaže neuroznanstvenik dr. Christian Grefkes-Hermann koji se bavi istraživanjima motorike ruku u Sveučilišnoj bolnici u Frankfurtu. Velik dio naših aktivnosti odvija se kroz ruke. Ruka je složena međuigra kostiju, mišića, živaca i senzora. Sastoji se od 27 kostiju koje zajedno osiguravaju hvatište. Snagu daje 30 mišića dlana, malog prsta i jabučice palca te 19 mišića opružača i pregibača podlaktice. 

Osjetljivost kroz tisuće živaca

Sićušne živčane stanice u koži, koje se nazivaju mehanoreceptori, rade poput malih senzora. Oni percipiraju pritisak, dodir i vibracije i šalju te informacije kao signale mozgu. Tu se javlja naš osjet dodira. Vrhovi prstiju su posebno osjetljivi na podražaje. Kod njih oko 150 receptora po kvadratnom centimetru omogućuju posebno finu percepciju. Ljudi su jedina živa bića koja mogu tako intenzivno koristiti svoje ruke - i zbog toga možemo biti zahvalni evoluciji: "Uspravno hodanje oslobodilo je naše ruke", kaže neuroznanstvenik dr. Grefkes-Hermann. Osobito je važan položaj palca u odnosu na kažiprst koji je dao ljudima evolucijsku prednost.  Pincetni hvat je sposobnost hvatanja sitnih predmeta vrhovima palca i kažiprsta, a razvija se oko 8. do 12. mjeseca života kao ključna vještina fine motorike. Važan je za samostalno hranjenje, odijevanje i kasnije držanje olovke. Potiče se igrama poput prebacivanja gumbića, loptica vate ili slaganja kocaka.

Utjecaj fine motorike na mozak

Koliko je fina motorika važna za mozak vidi se već u djetinjstvu. Aktualna istraživanja i studije pokazuju kako precizna kontrola prstiju i ruku kod djece nije važna samo za učenje svakodnevnih praktičnih aktivnosti kao što je zatvaranje patentnih zatvarača. Rane fine motoričke vještine također su usko povezane s lingvističkim vještinama, razumijevanjem matematike i plastičnošću mozga. Djeca s dobrim vještinama prstiju znatno su bolja u vokabularu, pripovijedanju i razumijevanju brojeva - bez obzira na njihovu opću inteligenciju.

Snažan stisak ruke može pokazati koliko je mozak u formi

Spretnost ruku ne utječe samo na mentalni razvoj u djetinjstvu. Čak i u odrasloj dobi pokretljivost, a naročito snaga ruku, pokazatelji su koliko je naš mozak u formi. istraživanja pokazuju kako oni ljudi koji snažno drže ruke i redovito ih koriste imaju manji rizik od mentalnog pada i demencije. Prema aktualnoj studiji švicarskih istraživača, jednostavni testovi ruku za mjerenje fine motorike i spretnosti ruku mogu biti pokazatelj rizika od demencije.

Što je manje snage u rukama, to je veći rizik od demencije

U istraživanju koju je provela UK Biobank uključeni su sudionici u dobi između 39 i 73 godine. Analize su rađene tijekom 11 godina. Uočeno je kako za svakih pet kilograma manje snage u rukama, rizik od demencije se povećava za 12 do 20 posto. Jer snažne ruke predstavljaju dobro povezan živčani sustav i stabilnu cirkulaciju krvi u glavi. Čimbenici kao što su vaskularna oštećenja, visoki krvni tlak, dijabetes ili pušenje mogu utjecati na smanjenje snage u rukama. Druga studija iz SAD-a iz 2024. godine također je uspjela utvrditi vezu između slabe snage mišića u rukama i ranije smrtnosti. Snažan stisak ruke često je pokazatelj količine mišića u ostatku tijela. Vježbama snage jačaju se ruke i tijelo, jača se cirkulacija krvi u mozgu, i sprečava ranija smrtnost.

Što shvatimo, to razumijemo

I mali pokreti ruku mogu imati pozitivan učinak, kaže neurolog dr. Grefkes-Hermann. "Čak i ako niste virtuozni glazbenik i više ste na kauču, bilo kakav pokret ruku je bolji nego nikakav." Jer svaki ciljani pokret rukama aktivira mozak. Izoštrava našu percepciju, koncentraciju i održava našu mentalnu sposobnost. "Immanuel Kant je rekao kako su ruke prozor u ljudski um. I iz današnje perspektive to je još uvijek slučaj", navodi dr. Grefkes-Hermann. "Ruke su u konačnici sredstvo za održavanje cijelog mozga aktivnim." 

Katharina Bork ima snažan um i jednog dana možda i drugu jaku ruku. Ali već je postigla puno. Pa ona danas opet vozi auto. Jedna ruka preuzima zadatke druge ruke pomoću gumba na upravljaču za kontrolu pokazivača smjera, žmigavaca i sirene. Ovaj napredak daje Katharini nadu: "Iako mi je ponekad teško ostati motivirana, imam tu naivnu misao da će sve biti u redu kad-tad."

Izvor: Tagesschau.