Kada nam upotreba mobitela donosi opterećenje i stres

Previše informacija. Stalno gledanje u pametni telefon i poplava poruka izazivaju stres – patimo od senzornog preopterećenja. Rezultati najnovijeg istraživanja uspjeli su identificirati koje točno aktivnosti i ponašanja kod upotrebe mobitela nam donose stres. Prema rezultatima, samo prekomjerno korištenje mobitela nije glavni razlog senzornog preopterećenja i stresa. Znatno je štetnija prekomjerna dnevna frekvencija njegove upotrebe.

U doba društvenih mreža i pametnih telefona, gledanje u mobitel postalo je rutina, gotovo obveza. Stalno provjeravamo imamo li novih poruka ili postova na društvenim mrežama, odgovaramo na obavijesti, letimično pregledavamo  Instagram ili Tiktok. No ova intenzivna prisutnost na internetu ima posljedice – ne samo za mentalno zdravlje, već i sliku o sebi i intelektualni razvoj.

O najnovijim rezultatima istraživanja učinaka korištenja mobitela na mentalno zdravlje ljudi za prestižni znanstveni portal Scinexx piše Nadja Podbregar.

Kada mobitel preplavi naš mozak

Mnogi ljudi pate od senzornog preopterećenja zbog stalnog priljeva informacija na njihovom mobitelu. „Osjećamo se premoreno kada više ne možemo obraditi sve dolazne informacije. Glava nam je naprosto ‘puna’ ili pod stresom”, objašnjava voditelj najnovijeg istraživanja dr. Henrik Lassila sa Sveučilišta Aalto u Finskoj. „Preopterećenost informacijama povezana je s negativnim emocijama koje mogu potaknuti potrebu kontrole nad mobitelom. Stvara se začarani krug.”

Ali što točno uzrokuje ovo preopterećenje našeg mozga? Je li to previše vremena kojeg provodimo za mobitelom? Ili, su to samo određene aktivnosti na pametnom telefonu? Rezultati dosadašnjih istraživanja bili su kontradiktorni. „Dosada je bilo tek nekoliko kvantitativnih studija koje su ispitivale preopterećenost informacijama vezanim za korištenje online informacija u svakodnevnom životu”, objašnjavaju dr. Lassila i njegov istraživački tim.

Najnovije istraživanje o učincima korištenja mobitela na preopterećenost mozga trajalo je sedam mjeseci. Koristeći aplikaciju za praćenje na mobitelima i računalima, 277 ispitanika bilježili su koliko su često, koliko dugo i u koju svrhu na internetu. 

Osim toga, svi sudionici istraživanja redovito su ispitivani o njihovom mentalnom stresu i preopterećenosti informacijama.

Fragmentacija je glavni problem

Iznenađujući rezultat: Suprotno onome što se ranije pretpostavljalo, ukupno trajanje dnevne upotrebe pametnog telefona ili računala nije bio odlučujući faktor za senzorno preopterećenje ili stres. „Vrijeme provedeno pred ekranom je važno, ali najintenzivniji korisnici pred ekranom mobitela ili računala nisu ujedno i najopterećeniji korisnici”, izvještava dr. Lassila. Postoji blaga povezanost između produljenog korištenja mobitela, osobito ujutro, i percipirane preopterećenosti informacijama.

No, glavni razlog za stres uzrokovan preopterećenošću informacijama bio je drugačiji: „Ljudi koji se osjećaju najviše preopterećeno su oni koji opetovano podižu svoj mobitel na kratke trenutke, a zatim ga odmah ponovno spuštaju”, izvještava dr. Lassila. Presudno je bilo koliko često i koliko kratko se odvijalo vraćanje na uređaj. Ispitanici čije je korištenje mobitela bilo posebno fragmentirano, tj. koji su vrlo često ispuštali uređaj i ponovno se vraćali na njega osjećali su se pod najvećim stresom.

Kratke obavijesti ili poruke kao zamka usmjeravanja pozornosti?

Uz ovu fragmentiranu upotrebu mobitela, često su prisutne aplikacije za slanje poruka i društvene mreže. „Moguće je da kratke obavijesti i poruke iz ovih aplikacija igraju presudnu ulogu u ponašanju korisnika", navode istraživači. Dr. Lassila i njegov istraživački tim sumnjaju da konstantno prebacivanje pažnje i zadataka uzrokuje kognitivni umor.

Također zanimljivo: prethodna istraživanja sugerirala su kako ljudi napuštaju društvene mreže kada se osjećaju digitalno preopterećeni. No, dr. Lassila i njegov tim pronašli su veoma malo dokaza za tu tezu. „Iznenađujuće,  veoma opterećeni i malo opterećeni sudionici tijekom istraživanja koristili su svoje uređaje približno isto vremena", navodi Lassilina kolegica iz tima dr. Janne Lindqvist. 

Kako se možemo tome suprotstaviti?

Ali što pomaže protiv senzornog preopterećenja  i stresa kod korištenja mobitela? Prema istraživačima, ograničavanje ukupnog vremena ispred ekrana vjerojatno će imati samo ograničen učinak. Umjesto toga, bilo bi logičnije izbjegavati stalno paljenje i gašenje. „Ne morate odmah odgovoriti na svaku obavijest. Radite jednu po jednu stvar", savjetuje dr. Lindqvist. „U idealnom slučaju, trebali biste isključiti nebitne kratke obavijesti ili poruke i usredotočiti se na ono što radite.”

Istraživači preporučuju da se provjeravanje poruka i objava na društvenim mrežama ograniči na određeno vrijeme: "Probajte 'grupirati': provjeravajte poruke dva puta dnevno i odgovorite na sve poruke u jednom dahu. Prema rezultatima našeg istraživanja, to će vrlo vjerojatno pridonijeti da se osjećate manje stresno", zaključuje dr. Lindqvist.

Izvori: Sveučilište Aalto; Scinexx.