Podatkovni centri umjetne inteligencije mogu zagrijati okolna područja za više od 9°C
Piše:
dr. sc. Goran Buturac
Piše:
dr. sc. Goran Buturac
Procjenjuje se kako danas u svijetu oko 340 milijuna ljudi živi blizu podatkovnih centara koji se koriste za napajanje umjetne inteligencije. Stanovnici koji žive u krugu do 10 km udaljenosti od podatkovnih centara mogu osjetiti znatno više temperature u odnosu na ljude koji ne žive u mjestima gdje se nalaze podatkovni centri.
Podatkovni centri izgrađeni za napajanje umjetne inteligencije (AI) proizvode toliko topline da mogu podići površinsku temperaturu zemlje oko sebe za nekoliko stupnjeva Celzijusa – stvarajući takozvane toplinske otoke podatkovnih centara koji već utječu na živote oko 340 milijuna ljudi.
Predviđa se kako će broj podatkovnih centara izgrađenih diljem svijeta enormno rasti. JLL, tvrtka za nekretnine, procjenjuje da će se između 2025. i 2030. godine kapaciteti podatkovnih centara udvostručiti. Pritom se očekuje da će polovicu te potražnje kreirati umjetna inteligencija.
Dr. Andrea Marinoni sa Sveučilišta u Cambridgeu u Ujedinjenom Kraljevstvu, i njezin istraživački tim uvidjeli su kako u posljednje vrijeme kontinuirano raste količina energije potrebna za rad podatkovnih centara te da će po svemu sudeći količina tražene energije na tržištu "eksplodirati" u nadolazećim godinama. Stoga su htjeli kvantificirati učinak.
O rezultatima najnovijeg istraživanja učinaka podatkovnih centara umjetne inteligencije na rast temperatura za prestižni znanstveni portal NewScientist piše Chris Stokel-Walker.
Istraživači su izvršili satelitska mjerenja površinskih temperatura kopna u proteklih 20 godina i usporedili ih s geografskim koordinatama za više od 8400 podatkovnih centara umjetne inteligencije. Uvidjevši kako na površinsku temperaturu mogu utjecati i drugi čimbenici, istraživači su odlučili usredotočiti svoje istraživanje na podatkovne centre smještene daleko od gusto naseljenih područja.
Otkrili su kako su se temperature kopnene površine povećale u prosjeku za 2°C (3,6°F) u mjesecima nakon što je podatkovni centar umjetne inteligencije započeo s radom. U najekstremnijim slučajevima porast temperature iznosio je 9,1°C (16,4°F).
Učinak zagrijavanja nije bio ograničen samo na neposrednu okolinu podatkovnih centara. Istraživački tim otkrio je povišene temperature u područjima do 10 kilometara udaljenosti od podatkovnih centara. Na 7 kilometara udaljenosti od podatkovnih centara intenzitet povećanja temperature u prosjeku je smanjen samo za 30 posto.
"Rezultati koje smo dobili bili su prilično iznenađujući", kaže dr. Marinoni. Zagrijavanje uslijed izgradnje i puštanja u rad podatkovnih centara umjetne inteligencije moglo bi u budućnosti postati veliki problem.
Koristeći podatke o stanovništvu, istraživači procjenjuju kako više od 340 milijuna ljudi živi unutar 10 kilometara od podatkovnih centara. Ti ljudi žive u mjestima koja su toplija nego da ondje nisu izgrađeni podatkovni centri. Dr. Marinoni ističe kako su područja uključujući regiju Bajío u Meksiku i pokrajinu Aragon u Španjolskoj u posljednjih 20 godina zabilježila porast temperature u prosjeku za 2°C (3,6°F).
"Dobiveni rezultati prema kojima podatkovni centri povećavaju temperaturu tla sugeriraju kako u planiranju, projektiranju i razvoju podatkovnih centara valja voditi računa o njihovim negativnim učincima na rast prosječnih temperatura", zaključuje dr. Marinoni.
Izvor: NewScientist.