Utječu li godišnja doba na našu sposobnost razmišljanja?

Neki se ljudi zimi često osjećaju preumorno da bi trezvenije razmišljali - drugima je ljeti prevruće za to. Vrući ljetni dan, 35 stupnjeva u hladu: na ovakvim temperaturama vrlo se malo ljudi osjeća sposobnim postići vrhunske mentalne performanse. Čini se da je lakše učiti hladne glave. No, je li to istina?

Kineska studija iz 2024. godine potvrdila je kako vještine razmišljanja pate tijekom vrućih ljetnih dana. Učinak u kognitivnim testovima postajao je sve lošiji što se češće termometar penjao iznad 32 stupnja Celzijusa (kritični prag). Negativni učinak bio je slabiji kada su se ljudi već navikli na visoke temperature. No, čak i jedan sat velike vrućine na dan testiranja utjecao je na rezultat. Izračunao je to istraživački tim na temelju dugoročnih podataka na uzorku od 50.000 ljudi.

Shodno dobivenim rezultatima, bilo bi bolje premjestiti važne studentske ispite u hladnija godišnja doba ili u regije gdje su prevrući dani izuzetak. 

O učincima godišnjih doba i sunčeve svijetlosti na ljudske aktivnosti za prestižni njemački znanstveni portal Spektrum piše Sarah Koldehoff.

Glavni faktor: svjetlost

Ipak, najveće razlike pokazale su se u testu u kojem je cilj bio što brže umetnuti različite igle u male rupe. Istraživači priznaju da to vjerojatno nije imalo nikakve veze s vještinama razmišljanja: zimi mnogi ljudi imaju hladnije ruke, što utječe na njihovu finu motoriku. No, niti ljetni maksimum niti bolji protok krvi u mozgu pri višim temperaturama se ne može pripisati boljim ili lošijim rezultatima testa. Znanstvenici su posumnjali na uzrok koji bi mogao utjecati na rezultate: sunčevu svjetlost.

Ljeti su dani najduži: tako je lakše dobiti dovoljno sunčeve svjetlosti. Takozvane ganglijske stanice u mrežnici reagiraju na svjetlost koja ulazi u oko. One šalju informacije putem živčanih putova u hipotalamus, dio diencefalona (međumozga) koji kontrolira mnoge vegetativne funkcije. Ondje se nalazi i središnji unutarnji sat, u suprahijazmatičkoj jezgri, koji sinkronizira tjelesni ritam sa svjetlom i tamom te nam pomaže odrediti kada se osjećamo umorno ili budno. Ljeti smo, zahvaljujući pojačanoj sunčevoj svjetlosti, manje umorni – i stoga se možemo bolje koncentrirati.

„Sunčeva svjetlost utječe na kognitivne performanse aktiviranjem noradrenergičkog sustava. Povećava našu pažnju i sposobnost upijanja informacija", objašnjava dr. Henrik Oster, direktor Instituta za neurobiologiju na Sveučilištu u Lübecku u Njemačkoj. "Neurotransmiteri, serotonin i dopamin, koji su povezani s motivacijom i sustavom nagrađivanja, također su aktivniji ljeti nego zimi." 

Nedostatak svjetla i serotonina također pridonosi jesensko-zimskoj depresiji, koja može biti popraćena kognitivnim padom. “Kao i sve depresije, jesensko-zimska depresija uzrokuje izražene probleme s koncentracijom i pamćenjem”, ističe liječnica dr. Edda Winkler-Pjrek, koja vodi kliniku za ovaj oblik depresije na Sveučilištu u Beču. Taj je fenomen poznat kao pseudodemencija i može ozbiljno utjecati na oboljele. „Ima pacijenata, među njima i mladih, koji dolaze kod nas i boje se da ne razviju demenciju, jer im je pamćenje jako loše i stalno rade neoprezne pogreške. U stvarnosti, oni imaju depresiju.” Ako se depresija izliječi zahvaljujući terapiji svjetlom ili antidepresivima, oboljeli se ponovno mogu bolje koncentrirati.

Svijetlo ili tama: stvar navike?

Kad nedostaje svjetla, mozgovi nekih ljudi ne funkcioniraju kao inače. No, očito je kako se možemo naviknuti ne samo na svijetlo, već i na tamu. Istraživanje iz Skandinavije (Studie aus Skandinavien) pokazuje kako ljudi mogu veoma dobro funkcionirati s vrlo malo dnevnog svjetla.

Ali kako to izgleda kada se vanjski utjecaji svjetlosti i temperature izbalansiraju što je moguće optimalnije? Godine 2016. istraživački tim sa Sveučilišta Liège u Belgiji otkrio je kako godišnje doba nema utjecaj na učinkovitost izvedbe: sudionici istraživanja imali su približno jednake rezultate u zadacima bez obzira na godišnje doba. Međutim, ono što se mijenjalo tijekom godine bila je aktivnost mozga povezana sa zadacima. Ljeti su bila posebno aktivna ona područja mozga koja su bila naročito važna za pozornost, dok su u jesen bila posebno aktivna područja mozga relevantna za radnu memoriju. Istraživači su zaključili kako o godišnjem dobu ovisi koji su živčani resursi više ili manje dostupni mozgu.

Ipak, u znanosti je još uvijek kontroverzno pitanje dolazi li do značajnijih promjena moždane aktivnosti i sposobnosti razmišljanja tijekom godine? 

Psiholog dr. Tim Brennen u preglednom članku objavljenom 2021. godine kritizirao je metodologiju i značaj prethodnih istraživanja na temu kognicije i godišnjih doba: „Dosadašnja istraživanja nisu uspjela dokazati uvjerljivu povezanost“. Prema dr. Brennenu  uzorci u studiji iz Liègea su bili premali. Osim toga, pojedinačni nalazi bili bi pretjerano protumačeni i, obrnuto, rezultati koji ne pokazuju nikakve učinke bili bi zanemareni. Uostalom, lakše je dokazati da nešto postoji nego pokazati da nešto ne postoji. „I tako je mit o sezonskom mozgu opstao godinama unatoč nedostatku dokaza“, navodi dr. Tim Brennen.

Neuroznanstvenik dr. Henrik Oster također upozorava na precjenjivanje učinaka pojedinačnih studija. „Posebno u malim laboratorijskim istraživanjima potrebno je kritički procijeniti rezultate. To ne znači da učinci ne postoje - ali s dokazima ipak valja postupati s oprezom." Jedan od problema je što se često provode vremenski kratka istraživanja. Pritom oko 20 ispitanika dolazi u laboratorij jednom u proljeće i jednom u jesen. "Takve studije teško mogu uzeti u obzir epizodne fluktuacije koje nemaju nikakve veze s godišnjim dobom." Tijekom godine, primjerice, vrijeme čini veliku razliku. Stoga bi zapravo trebalo postaviti znatno više pitanja te ih testirati na istim ispitanicima tijekom duljeg vremenskog razdoblja. 

Istraživanje demencije pokazuje koliko je teško razlikovati različite utjecaje. Bolest - čije je glavno obilježje kognitivni pad - rjeđe se dijagnosticira ljeti nego zimi. No, to ne znači da se ljeti  rjeđe javlja demencija. Međutim, postoje dokazi kako pojačano svjetlo može barem malo poboljšati kognitivne simptome demencije. U kritici istraživačkih rezultata, psiholog dr. Tim Brennen također ističe kako su obećavajuća ona istraživanja koje se bave svjetlom za zaštitu od kognitivnog pada u starijoj dobi.

Utječu li godišnja doba doista na sposobnost razmišljanja teško se može eksperimentalno provjeriti. Utjecaji godišnjih doba uvijek su međuigra različitih čimbenika. Jedno je sigurno: visoke ljetne temperature i vrućine smanjuju sposobnost razmišljanja – posebno kod ljudi koji žive u hladnijim područjima. Istovremeno, svjetlo nam pomaže kod razmišljanja i može nas čak zaštititi od kognitivnog pada u starosti. 

Izvor: Spektrum.