Zašto je sve više ljudi alergično?

Alergije su u velikom porastu. Ne samo da su alergeni napasni i dosadni, već štete i gospodarstvu. Kako ih se može obuzdati - i što pomaže - iz znanstvene perspektive?

Prema grubim procjenama trećina ljudi u Europi je pogođena alergijama, uz naznaku kako je  trend u porastu. Do 2050. godine - prema predviđanjima – polovica stanovnika Njemačke će imati alergiju. 

Studija berlinskog Charitéa iz 2014. godine procijenila je da alergije koštaju gospodarstvo Europske unije do 150 milijardi eura godišnje. Cilj najnovijih istraživanja u Njemačkoj je obuzdati problem uz pomoć znanosti i umjetne inteligencije.

Priču o uzrocima dinamičnog širenja alergija u Europi za ugledni njemački portal Tagesschau donosi Jonas Arand.

Istraživanje peludi pomoću umjetne inteligencije 

Prestižni njemački istraživački centri - Sveučilište TU Ilmenau, Institut Max Planck za biogeokemiju Jena, Centar za istraživanje okoliša Leipzig i Sveučilišna bolnica Leipzig – pokrenuli su znanstveno-istraživački projekt PollenNet. Cilj najnovijih istraživačkih aktivnosti u okviru tog projekta je povezati simptome alergije s lokalnim promatranjima peludi i biljaka kako bi se bolje razumjelo kada i zašto se javljaju simptomi.

Podaci koji se analiziraju odnose se na informacije o vremenu, razini peludi u zraku i simptomima alergija. U njemačkim centrima - Jeni, Ilmenau i Leipzigu - postavljeno je 40 kolektora koji skupljaju pelud. Nakon toga se, primjenom umjetne inteligencije, rade testiranja i analize peludi. 

Dr. Susanne Dunker iz Njemačkog centra za integrativno istraživanje bioraznolikosti u Leipzigu već je na samom početku istraživanja iznenađena prvim podacima. „Najviše me iznenađuju tako velike razlike u peludi, iz godine u godinu. Razlike u veličini peludi su iznimno važne za predviđanja. Dosada se pretpostavljalo da pelud ima određenu veličinu koja je ista svake godine", kaže dr. Dunker.

Dr. Dunker: „Učinite grad zelenijim, ali i manje alergenskim“

Znanstveno-istraživački projekt PollenNet ima puno toga u planu, objašnjava dr. Dunker: „Želimo iskoristiti stručnost liječnika, informatičara i biologa, zajedno s gradom, kako bismo pronašli rješenja za zeleniji grad, ali istovremeno uzeti u obzir aspekte koji su važni za alergenost." Istraživači pred sobom imaju veliki izazov i krupan zalogaj: više zelenih površina u gradovima pomaže ohladiti grad i suprotstaviti se klimatskim promjenama. Toplije temperature dovode do duljih faza cvatnje. Borba protiv klimatskih promjena je borba protiv alergija. Ali, potrebno je i balansirati, jer mnoge biljke izlučuju pelud koja može biti štetna. Što se ozelenjavanja tiče, ovisi što se sadi. Treba uzgajati više ženskih stabala ili manje alergenih vrsta. Potrebno je zaustaviti invazivne vrste poput ambrozije, koja mnoge alergičare tjera u očaj, a neke čak i u bolnicu.

Potaknuta je "situacija dvostrukog gubitka"

Dr. Claudia Traidl-Hoffmann je istraživačica na Sveučilišnoj bolnici u Augsburgu i proučava utjecaj okoliša na razvoj i širenje alergija. "Mi ljudi smo se promijenili, u načinu života, u tome što jedemo, što pijemo. Postajemo podložniji alergijama", kaže ova specijalistica medicine okoliša. To dovodi do dvostruke situacije gubitka: „Okoliš postaje sve agresivniji, razvija se sve više alergena. Istovremeno, mi ljudi, imamo način života i način prehrane koji nas čini podložnijima utjecaju alergena. Sve zajedno, rezultira eksponencijalnim rastom alergija. Takav trend je prisutan od sredine prošlog stoljeća."

Zdrava prehrana, kvalitetniji zrak i lijekovi

Zdrav život, nepušenje, zdrava prehrana i raznolik okoliš štite od razvoja alergija ili astme, kaže dr. Traidl-Hoffman. Razvoj liječenja lijekovima se nastavlja. Ali, osim medicinskih savjeta i promjena klimatske politike, postoje i tehničke mogućnosti i jednostavni savjeti koji pomažu. Filtri zraka u školama i uredima ili samo otvaranje prozora kod kuće kada su razine peludi niske mogu pomoći. Olakšanju alergičarima pridonosi održavanje čistoće spavaće sobe, a posebno kreveta bez peludi.

Dr. Traidl-Hoffmann: “Ne možemo si više priuštiti alergije”

No, kako to često biva, tako veliki problem može se riješiti samo društveno. Dr. Traidl-Hoffmann objašnjava kako se troškovi za gospodarstvo ne sastoje samo od medicinskih čimbenika. „To je također gubitak posla. To su također ljudi koji rade, ali onda više ne mogu raditi." Alergije su stoga vrlo štetne za gospodarstvo, s obzirom na to da je svaka treća osoba već pogođena alergijama. "Očekujemo da će sredinom stoljeća polovica stanovništva u Europi biti alergična. U jednom trenutku više si nećemo moći priuštiti alergije. Zato ih moramo spriječiti." Dr. Traidl-Hoffmann i istraživači diljem svijeta nadaju se da će znanost pomoći da se zaustavi val širenja alergija. „No, radi se o problemu takvih razmjera protiv kojeg se može uspjeti isključivo mjerama čitavog društva“, zaključuje dr. Traidl-Hoffmann.

Izvor: Tagesschau.