Što je bolje na radnom mjestu: sjedenje ili stajanje?

"Sjedenje je novo pušenje". S jedne strane, zvuči kao privlačna fraza koja sažima problem današnjice, dok se s druge strane može činiti kao pretjerano pojednostavljivanje. Da je sjedenje uvijek najgora opcija, problem bismo mogli riješiti samo stojeći. Međutim, to nije slučaj.

Za milijune ljudi, rad stojeći nije zdrava alternativa, već svakodnevna potreba. Zdravstveni djelatnici, industrijski radnici, učitelji, prodavači, konobari i frizeri provode nebrojene sate na nogama – i to također uzima danak za njihovo zdravlje.

Poremećaji mišićno-koštanog sustava – koji zahvaćaju leđa, vrat, ramena, noge i stopala – najčešći su zdravstveni problem na radnom mjestu u Europi.

U Španjolskoj su, na primjer, u 2024. godini mišićno-koštani poremećaji činili 78 posto bolesti povezanih s radom.

Rezultate istraživanja o utjecaju sjedenja na radnome mjestu na zdravlje ljudi za prestižni znanstveni portal the Conversation donose znanstvenici sa Sveučilišta San Jorge iz Španjolske Marta Diarte Oliva i Alejandro J. Almenar Arasanz.

Tijelo nije stvoreno da mirno sjedi

Je li bolje raditi stojeći ili sjedeći? To bi moglo biti pogrešno pitanje. Zapravo, najvažnije je koliko dugo provodimo u bilo kojem položaju i koliko se često krećemo tijekom dana. Ljudsko tijelo ne reagira dobro na dugotrajno, statično držanje. Dok dugotrajno sjedenje obično uzrokuje probleme u lumbalnom dijelu kralježnice, vratu i ramenima, sati provedeni stojeći više su povezani s umorom, bolovima i pretjeranim pritiskom na noge i stopala.

Stajanje i sjedenje možda ne boli jednako – ali bez sumnje ni jedno ni drugo nije bezopasno ako to činimo predugo.

Ne zaboravite na stopala

Kada spomenemo bolove povezane s radom, gotovo uvijek pomislimo na leđa. No, radni dan tijela počinje mnogo niže. Stopala su mehanički temelj na kojem počiva čitavo tijelo: ostvaruju kontakt s tlom, raspoređuju pritisak i prenose sile na gležnjeve, koljena, kukove i kralježnicu. Ako ta podloga provodi sate radeći bez prestanka, ostatak tijela također može patiti.

Rezultati nedavnog istraživanja radnika na pokretnoj traci pokazuju kako je cjelodnevni stojeći rad povezan s mjerljivim promjenama u držanju i raspodjeli pritiska na tabane, kao i sa čestom nelagodom u donjem dijelu leđa, koljenima i samim stopalima.

Što je najbolje?

Kako naglašava Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), važno je u svakodnevni život uključiti kretanje i smanjiti vrijeme provedeno u statičnim položajima.

To nas ponekad navodi da tražimo inovativna rješenja, kao što su stolovi podesivi po visini, posebno dizajnirane stolice i ulošci, ili naprave kao što su korektori držanja, ergonomski jastuci i gotove lumbalne potpore. Neki od ovih alata mogu pomoći, ali niti jedan od njih sam po sebi ne može nadoknaditi loše osmišljen radni dan.

Tijelo je dizajnirano da se kreće, prilagođava i mijenja položaj. Kada nas posao tjera da predugo ostanemo u istom položaju, tada počinju problemi.

Preventivne mjere koje stvarno djeluju nisu komplicirane. One uključuju redovite kratke stanke, izmjenu zadataka, prilagodbu radnog mjesta, prikladnu obuću, tjelesne vježbe i dnevni raspored koji omogućuje kretanje.

U konačnici, nema potrebe demonizirati stolicu ili idealizirati stajanje.

Izvori: The Conversation; ScienceAlert.