Je li mentalno zdravlje mladih danas usitinu lošije nego prije nekoliko desetljeća?

Mentalno zdravlje mladih temelj je njihovog osobnog razvoja, učenja i snalaženja u svakodnevnom životu. Ono im pomaže da grade dobre odnose, uspješno rješavaju probleme i pripremaju se za odraslu dob.

Mentalno zdravlje mladih ovisi o kompleksnoj mreži bioloških, obiteljskih, društvenih i osobnih čimbenika. Na njega utječu genetika, odnosi s obitelji i vršnjacima, školska ili radna okolina, način života te izloženost digitalnim medijima i svakodnevnom stresu. Budući da je adolescencija razdoblje intenzivnih tjelesnih i emocionalnih promjena, mladi su iznimno osjetljivi na utjecaje iz svoje okoline.

Brojna istraživanja ukazuju na pogoršavanje mentalnog zdravlja mladih. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i UNICEF-a svaka sedma mlada osoba u dobi od 10 do 19 godina živi s nekim oblikom dijagnosticiranog mentalnog poremećaja.

Širok je raspon mogućih uzroka negativnih trendova od izloženosti obiteljskom nasilju i konfliktima, preko ekonomske nesigurnosti do odrastanja uz roditelje koji i sami imaju poteškoće s mentalnim zdravljem. Svi ti čimbenici uvelike povećavaju rizike od mentalnih poremećaja.

Uz proteklu pandemiju koronavirusa, mnogi eksperti upiru prstom i u klimatske promjene te pametne telefone, ističući da oni više pogađaju mlade nego starije generacije.

Također, postavlja se pitanje proizlazi li porast problema s mentalnim zdravljem mladih tek iz veće osviještenosti o tim problemima i smanjene stigme koja ih prati, što mlade danas može potaknuti da iskrenije odgovaraju na ankete o toj temi.

Autorica  Carissa Wong*, znanstvena novinarka, u svom tekstu pod nazivom Is youth mental health really worse today than it was decades ago? objavljenom na uglednom znanstvenom portalu NewScientist predstavlja nam rezultate novog istraživanja o mentalnom zdravlju mladih s posebnim naglaskom na usporedbu dugoročnih trendova:

Mentalno zdravlje mladih „ušlo je u opasnu fazu” i „možda nam je ovo posljednja prilika za djelovanje”, objavili su znanstvenici u uglednom časopisu The Lancet. Ističu kako sve veći broj dokaza upućuje na kontinuirano pogoršanje mentalnog zdravlja osoba u dobi od 12 do 25 godina. Negativni trendovi su posebno izraženi u posljednja dva desetljeća.

Bez obzira na uzroke, statistički podaci ukazuju na to da je posljednjih godina došlo do promjene. U Engleskoj, primjerice, istraživanja iz 2023. sugeriraju da je 20 posto djece u dobi od 8 do 16 godina imalo vjerojatan poremećaj mentalnog zdravlja. Za usporedbu taj je postotak 2017. godine iznosio 13 posto. 

Statistike iz drugih zemalja, uključujući SAD i Australiju, pokazuju slične trendove, pri čemu se čini da problemi s mentalnim zdravljem sve više pogađaju i mlade odrasle osobe.

Jedna stvar koja nije bila široko rasprostranjena prije dva desetljeća bili su pametni telefoni. 

Iako se često krive za porast stope depresije i anksioznosti među mladima, podaci su uglavnom neuvjerljivi i ne mogu dokazati uzrok i posljedicu. 

No, nedavno randomizirano kontrolirano istraživanje, najbolja je vrsta znanstvenog dokaza o uzroku i posljedicama.

U nastavku, autorica* posvećuje svoj tekst širokom rasponu mogućih uzroka koji pridonose pogoršavanju mentalnog zdravlja mladih:

Istraživanje provedeno na 181 djetetu i adolescentu otkrilo je kako je odricanje od pametnih telefona i smanjenje drugih oblika vremena provedenih pred ekranima na maksimalno tri sata tjedno tijekom 14 dana povezano s poboljšanjem psiholoških simptoma.

No, možda promatranje pametnih telefona nije dovoljno specifično i fokus bi trebao biti na društvenim mrežama, kojima se često pristupa putem tih uređaja. Studije su povezale društvene mreže s online maltretiranjem, samoozljeđivanjem i suicidalnim idejama.

Međutim, „iznimno je važno da sve ne trpamo u isti koš i ne tvrdimo da su društvene mreže loše”, kaže dr. Emily Simonoff s londonskog sveučilišta King’s College. 

Platforme poput Facebooka i Instagrama mogu pomoći mladima da se povežu s drugima u životnoj fazi u kojoj je osjećaj društvene pripadnosti osobito važan, ističe dr. Karen Mansfield sa Sveučilišta u Oxfordu.

Osim što su pametni telefoni danas sveprisutni, a upotreba društvenih mreža raširena, valja napomenuti da se osobe koje su prije dva desetljeća bile djeca ili adolescenti nisu morale suočavati s mjerama zatvaranja zbog bolesti COVID-19 u tako mladoj dobi.

Iako su te mjere utjecale na cijelo društvo, djeca i adolescenti ne mogu oblikovati svoje okruženje onako kako to mogu mnogi odrasli, pa su se možda osjećali kao da nemaju nikakvu kontrolu nad situacijom, objašnjava dr. Emily Simonoff. To je ujedno i razdoblje u kojem je stvaranje odnosa od velike važnosti, zbog čega su se mnogi mladi osjećali usamljeno i bez potrebne podrške, dodaje ova znanstvenica.

Porast problema s mentalnim zdravljem mladih u ovom razdoblju povezuje se s prelaskom na nastavu na daljinu, no povratak u škole nekima je možda čak i pogoršao mentalno zdravlje.

Nedavno istraživanje u Italiji pokazalo je kako je povratak u školu povezan s češćim odlascima djece i adolescenata na odjele hitne psihijatrijske pomoći. „Brojnoj djeci koja su, primjerice, u školi osjećala veliku tjeskobu, zapravo je bilo drago što su kod kuće, što uče putem interneta i što imaju podršku roditelja”, kaže Mansfield.

Osim pandemije bolesti COVID-19, još jedna globalna kriza za koju se smatra da šteti mentalnom zdravlju mladih su klimatske promjene. 

Uz fizičke posljedice, poput smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom i ekstremnih vremenskih pojava, posljedice po mentalno zdravlje nazivaju se „eko-tjeskobom”, a čini se da ona nerazmjerno snažno pogađa mlade ljude.

Istraživači sa Sveučilišta Stanford nedavno su utvrdili da su među stanovnicima Kalifornije u dobi od 18 godina i starijima upravo oni mlađi skloniji pojavi simptoma povezanih s mentalnim zdravljem uslijed klimatskih promjena.

Globalno zagrijavanje posebno zabrinjava mlade, pred kojima je više godina života nego pred starijim osobama, ističe Emma Lawrance s Imperial Collegea u Londonu. Također osjećaju frustraciju jer su suočeni s krizom koju sami nisu prouzročili, dodaje ona. „Prisutan je osjećaj izdanosti i razumljiv gnjev koji narušava njihovu viziju pozitivne budućnosti u kojoj mogu napredovati.”

Osim egzistencijalnih briga, izloženost ekstremnim vrućinama u ranom djetinjstvu povezuje se s promjenama u mozgu koje mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje mladih, navodi Lawrance.

Na koncu, Carissa Wong* zaključuje svoj tekst naglašavajući svijet nesigurnosti i stresova kojima su mladi danas izloženi te potrebu za proaktivnim djelovanjem: 

Sve to navodi stručnjake na zaključak da pogoršanje mentalnog zdravlja mladih nije samo posljedica veće osviještenosti. „Gledamo li noviju povijest, rekao bih da se stanje doista pogoršava”, kaže Mansfield.

Naposljetku, malo je vjerojatno da je za to kriv samo jedan čimbenik. „Nesigurnost i stresovi – poput pandemije ili klimatskih promjena – međusobno se pojačavaju”, ističe Lawrance.

Kada je riječ o rješavanju nekih od tih problema, stručnjaci žele da mentalno zdravlje mladih posluži kao poticaj za djelovanje. „Mladi zapažaju što se događa u svijetu, a činjenica da se ne osjećaju dobro odraz je negativnih svjetskih trendova”, zaključuje dr. Lawrance. 

Podaci o radu:

Autori: 

Patrick D McGorry, Cristina Mei, Naeem Dalal, Mario Alvarez-Jimenez, Sarah-Jayne Blakemore, Vivienne Browne, Barbara Dooley, Ian B Hickie, Peter B Jones, David McDaid, Cathrine Mihalopoulos, Stephen J Wood, Fatima Azzahra El Azzouzi, Jessica Fazio, Ella Gow, BPubHealth&HealthProma, Sadam Hanjabam, Alan Hayes, Amelia Morris, Elina Pang, Keerthana Paramasivam, Isabella Quagliato Nogueira, Jimmy Tan, Steven Adelsheim, Matthew R Broome, Mary Cannon, Andrew M Chanen, Eric Y H Chen, Andrea Danese, Maryann Davis, Tamsin Ford, Pattie P Gonsalves, Matthew P Hamilton, Jo Henderson, Ann John, Frances Kay-Lambkin, Long K-D Le, Christian Kieling, Niall Mac Dhonnagáin, Ashok Malla, Dorien H Nieman, Debra Rickwood, Jo Robinson, Jai L Shah, Swaran Singh, Ian Soosay, Karen Tee, Jean Twenge, Lucia Valmaggia, Therese van Amelsvoort, Swapna Verma, Jon Wilson, Alison Yung, Srividya N Iyer, Eóin Killackey, D Clin PSych

Izvorni naslov: 

The Lancet Psychiatry Commission on youth mental health

Godina publiciranja rada: 2024

Naziv časopisa: The Lancet Psychiatry

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=21.1

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

DOI: 10.1016/S2215-0366(24)00163-9 External Link 

Izvori: The Lancet Psychiatry; NewScientist.

* Carissa Wong je znanstvena novinarka specijalizirana za zdravstvene teme, a izvještava o širokom rasponu područja – od zaraznih bolesti preko raka do mentalnog zdravlja. Prethodno je radila kao stalna novinarka časopisa Nature, a surađivala je i s publikacijama kao što su Live Science i The Scientist. Doktorirala je na području istraživanja raka i imunološkog sustava na Sveučilištu u Cardiffu, u suradnji sa Sveučilištem u Bristolu.