20. kolovoza 2026.

Novi rezultati: Čitanje knjiga iz užitka naglo opada. Kako promijeniti trendove?

Piše:

dr. sc. Goran Buturac

Čitanje knjiga važno je jer razvija mozak, poboljšava pamćenje i širi rječnik. Ono smanjuje stres, potiče maštu i jača empatiju prema drugim ljudima. Poput fizičkog treninga za tijelo, čitanje predstavlja mentalni kardio trening koji poboljšava pamćenje i sprječava kognitivni pad.

Usprkos svim dobrobitima, istraživanja pokazuju kako mladi danas čitaju sve manje klasične knjige. Svakako da dio razloga leži u snažnom utjecaju digitalnih tehnologija i pametnih telefona koji nude bržu zabavu. Kratki videozapisi i društvene mreže donose brzu nagradu za mozak. U takvoj konkurenciji klasična knjiga postaje manje privlačna i često gubi bitku za pažnjom.

Autor David Nield*, znanstveni novinar, u svom tekstu pod nazivom  Reading For Fun Is Plummeting in The US, And Experts Are Concerned objavljenom na uglednom znanstvenom portalu ScienceAlert donosi nam istraživanje najnovijih trendova o čitanju klasičnih knjiga:

Novo istraživanje pokazuje da čitanje kao razonoda postaje znatno manje popularno u SAD-u, što se dovodi u vezu s povećanom upotrebom drugih digitalnih medija, poput društvenih mreža i usluga za streaming.

Istraživanje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta na Floridi i Sveučilišta u Londonu. Referentno razdoblje istraživanja bilo je od 2003. do 2023. godine. Na osnovi odgovora 236.270 odraslih osoba iz SAD-a, u razdoblju 2003.-2023. zabilježen je pad svakodnevnog čitanja iz užitka, i to čak za 40 posto.

U provedbi istraživanja, čitanjem iz užitka smatralo se čitanje knjige, časopisa, novina, kao i slušanje audio-knjiga.

Vremena se i navike, naravno, s godinama mijenjaju – no s obzirom na to da je čitanje dokazano povezano s brojnim dobrobitima, poput vještina razumijevanja, mentalne dobrobiti i empatije prema drugima – a da ne spominjemo samu razinu pismenosti – riječ je o trendu koji bismo trebali nastojati preokrenuti.

„Ovo nije samo blagi pad – riječ je o kontinuiranom, postojanom smanjenju od oko 3 posto godišnje”, kaže Jill Sonke, direktorica Centra za umjetnost u medicini Sveučilišta na Floridi. „Trendovi pada čitanja iz užitka su duboko zabrinjavajući.”

Istraživači su utvrdili da je udio Amerikanaca koji svakodnevno čitaju iz užitka dosegnuo vrhunac 2004. godine s 28 posto, no do 2023. godine taj se postotak smanjio na 16 posto. Ipak, postojala je i pozitivna strana: oni koji i dalje čitaju, u prosjeku čitaju nešto dulje.

U nastavku, autor* ukazuje na razlike u trendovima među pojedinim društvenim skupinama:

Navike čitanja ne mijenjaju se ravnomjerno u svim društvenim skupinama. Pad u čitanju iz užitka bio je izraženiji među crnim Amerikancima, posebice onima s manjim primanjima i nižom razinom obrazovanja te onima koji žive izvan gradova.

Prema riječima istraživača, to ukazuje na probleme koji nadilaze samu pojavu pametnih telefona, tableta i drugih zaslona. Različite životne okolnosti dovode do nejednakosti u dostupnosti, što ne pridonosi promicanju kulture čitanja kao slobodne aktivnosti.

„Naša digitalna kultura zasigurno je dio priče”, kaže Sonke. „No postoje i strukturni problemi kao što su ograničen pristup materijalima za čitanje, ekonomska nesigurnost i opće smanjenje slobodnog vremena.”

„Ako radite više poslova ili se suočavate s poteškoćama u prijevozu u ruralnom području, moguće je da odlazak u knjižnicu jednostavno nije izvediv.”

Na koncu, David Nield posvećuje tekst aktivnostima kojima bi se potaknulo čitanje klasičnih knjiga i preokrenuli negativni trendovi:

Istraživački tim naglašava kako su potrebni konkretniji koraci kako bi se trendovi u čitanju preokrenuli. Istovremeno, istraživači naglašavaju da promjene moraju biti strateške: primjerice, poticanje inicijativa usmjerenih na zajednicu, poput događanja u knjižnicama.

Među onima koji 2023. godine svakodnevno čitaju iz užitka, njih 67 posto to čini samostalno, a 94 posto kod kuće (vlastite ili tuđe). Pretvaranje čitanja u grupnu aktivnost moglo bi biti jedan od načina da se potakne više ljudi da češće posegnu za knjigom.

Istraživači navode da je čitanje roditelja s djecom još jedna aktivnost koju treba poticati. Iako rezultati ankete pokazuju da se postotak ljudi koji to čine nije mijenjao tijekom posljednja dva desetljeća, riječ je o malom broju ljudi – svega dva posto.

„Čitanje je povijesno gledano način kreativnog angažmana i poboljšanja kvalitete života koji ne zahtijeva velika ulaganja, a ima snažan učinak”, kaže Sonke. „Gubitak jednog od najjednostavnijih alata u našem arsenalu javnog zdravstva predstavlja ozbiljan gubitak za pojedinca, ali i društvo u cijelini.”

 

Podaci o radu:

Autori: 

Jessica K. Bone, Feifei Bu, Jill K. Sonke, Daisy Fancourt

Izvorni naslov: 

The decline in reading for pleasure over 20 years of the American Time Use Survey

Godina publiciranja rada: 2025

Naziv časopisa: iScience

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=4.5

 

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

DOI: 10.1016/j.isci.2025.113288 

Izvori: iScience; ScienceAlert.

 

* David Nield je znanstveni novinar i suradnik portala ScienceAlert još od 2015. godine. Kao slobodni novinar već više od 20 godina piše o znanosti i tehnologiji. Njegovi su radovi objavljeni u brojnim publikacijama, uključujući Wired, Popular Science, The Guardian i Gizmodo.

Publicitet u vodećim medijima

Ponosni smo što našim radom pridonosimo javnom razumijevanju znanosti i potičemo informirane rasprave.