Prašume oceana u borbi protiv samouvjerenih ronioca. Kako ih zaštiti?

Iako prekrivaju manje od 0,1 posto oceanskog dna, koraljni grebeni su ključni za opstanak planeta. Oni podupiru više od 25 posto cjelokupnog morskog života. Zbog svoje nevjerojatne bioraznolikosti često se nazivaju "prašumama oceana". Oni pružaju hranu, sklonište i mrijestilišta za tisuće morskih vrsta.

Zdravlje koraljnih grebena danas je ozbiljno ugroženo zbog globalnog zatopljenja, zagrijavanja mora i ljudskog utjecaja, što izaziva masovna izbjeljivanja koralja.

Iako su klimatske promjene i zagrijavanje oceana najveća globalna prijetnja, lokalni pritisak masovnog ronilačkog turizma stvara dodatan stres i ugrožava sposobnost grebena da se oporave.

Svakako da je ronjenje privlačan način istraživanja mora. Međutim, nepažljivo kretanje i oprema mogu uništiti koralje kojima onda trebaju desetljeća da narastu. Ronioci mogu ozbiljno oštetiti koraljne grebene dodirivanjem, udaranjem perajama, podizanjem mulja ili stajanjem na osjetljivim živim organizmima.

Iako je većina štete nenamjerna, mnogi su ronioci pretjerano samouvjereni u svoje sposobnosti. Nerijetko nanose koraljnim grebenima veću štetu nego što misle.

Analize snimaka ronilaca pokazuju da je više od 80 posto štetnih fizičkih kontakata s grebenom nenamjerno ili jednostavno neprimijećeno, izvijestili su znanstvenici u najnovijem istraživanju objavljenom u uglednom časopisu Conservation Letters. Nalazi ukazuju na to da uobičajene ronilačke aktivnosti nisu bezopasne.

Autor Jake Buehler*, znanstveni novinar, u svom tekstu pod nazivom Even careful scuba divers can damage coral reefs objavljenom na uglednom znanstvenom portalu ScienceNews predstavlja nam rezultate najnovijeg istraživanja učinaka ronjenja na koraljne grebene:

Ronjenje se često smatra jednim od „dobrih” načina korištenja grebena jer ne uključuje izlovljavanje, kaže dr. Bing Lin, znanstvenik za zaštitu morskog okoliša sa Sveučilišta u Sydneyu u Australiji. Ribe ostaju u vodi, a ronioci uživaju promatrajući ih u prirodnom okruženju.

Međutim, ronioci često oštećuju grebene udaranjem ili hvatanjem koralja ili uznemiravanjem divljih životinja. „Manje se razumije koliko je ta šteta nevidljiva ljudima koji je uzrokuju“, kaže Lin.

Dr. Lin i njegov istraživački tim usporedili su ono što su ronioci mislili da rade pod vodom s onim što su zapravo činili. 

Između prosinca 2022. i siječnja 2024. istraživački tim je prikupio podatke s anketa i videozapisa ronjenja od 732 ronioca na ronilačkim lokacijama diljem Indonezije i Filipina. Istraživači su snimali ronioce na grebenu, bilježeći njihovo ponašanje kada su dodirnuli ili oštetili greben.

Nakon ronjenja, istraživači su intervjuirali ronioce.

Tim je otkrio da su ronioci u prosjeku dodirivali greben otprilike jednom u četiri minute, te da je oko 60 posto tih dodira bilo nenamjerno ili učinjeno bez njihova znanja.

„Oštećenja grebena bila su sveprisutna, ali obično ne zlonamjerna“, kaže Lin.

Čini se da su ključni problemi koji rezultiraju oštećenjem koraljnih grebena od strane ronilaca pretjerano samopouzdanje i nedostatak situacijske svijesti**. 

Rezultati istraživanja pokazuju kako se oko 75 posto ronilaca ocijenilo iznadprosječnima u svojim ronilačkim sposobnostima i izbjegavanju udara o greben. Zanimljivo je da su pritom dodirivali grebene pet puta više nego što su sami procijenili. 

Viđenja divljih životinja od strane ronilaca pogoršala su udaranje o greben, udvostručivši stopu štetnog kontakta.

Na nekim popularnim grebenima, koje dnevno posjećuje tisuće ronilaca i osoba koje se bave ronjenjem s disalicom, nagomilana šteta mogla bi imati „znatan ekološki utjecaj”, kaže dr. Lin.

Na koncu, Jake Buehler nam donosi razmišljanja znanstvenika o mogućim rješenjima kojima bi se smanjila izloženost koraljnih grebena štetnim posljedicama ronjenja:

Dr. Fabio Favoretto, morski ekolog sa Sveučilišta u Plymouthu u Engleskoj koji nije sudjelovao u istraživanju, ističe da oko 15 posto ronilaca uopće nije dotaknulo greben, što smatra ohrabrujućim nalazom.

„To je dokaz da je riječ o problemu koji se u osnovi može riješiti obukom i propisima”, kaže ovaj znanstvenik.

Prema Favorettu sljedeći važan korak jest utvrditi postoji li veza između ponašanja ronilaca i mjerljivih učinaka na cjelokupno zdravlje grebena. Što se zapravo događa s grebenom tijekom pet ili deset godina ako ga se dotakne jednom svake četiri minute?

I on i dr. Lin ističu da odustajanje od ronjenja nije rješenje. Turizam povezan s grebenima igra važnu ulogu u njihovu očuvanju i pruža gospodarske poticaje za očuvanje cjelovitosti tih ekosustava.

„U konačnici, cilj nije odvratiti ljude od ronjenja, već im pomoći da rone kvalitetnije”, zaključuje dr. Lin.

Podaci o radu:

Autori: 

Bing Lin, Tom Bearpark, Ronan C. Roche, Jacobo McGuire, Raymond Jakub, Derta Prabuning, Elke U. Weber, David S. Wilcove

Izvorni naslov: 

Causes and Correlates of Unsustainable Scuba Diving Tourism on Coral Reefs

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Conservation Letters

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=5.5

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://doi.org/10.1111/con4.70055

Izvori: Conservation Letters; ScienceNews.

* Jake Buehler je znanstveni novinar koji piše o prirodoslovlju, očuvanju divljih vrsta i bioraznolikosti Zemlje – od daždevnjaka do sekvoja. Magistrirao je zoologiju na Sveučilište Havaji u Mānoi.

** Situacijska svijest je sposobnost percipiranja, razumijevanja i predviđanja ključnih elemenata u vlastitoj okolini unutar određenog vremena i prostora.