Lipanj i srpanj topliji nego ikad prije, evo koje su regije najviše pogođene ekstremnom sušom

Ekstremne suše bilježe povijesne rekorde širom Europe, ostavljajući razorne posljedice na poljoprivredu, vodne resurse i riječni promet. Dugotrajni valovi ekstremnih vrućina drastično su ubrzali isparavanje površinskih i podzemnih voda, što je dovelo do kritičnog pada vodostaja ključnih europskih rijeka i jezera. Novi podaci pokazuju da su protekla dva mjeseca bila najtoplija ikada zabilježena u zapadnoj Europi. Rekordne temperature izmjerene su i u svjetskim oceanima.

Prema pisanju uglednog njemačkog portala Tagesschau tijekom lipnja i srpnja u zapadnoj Europi zabilježene su rekordne vrućine. 

Podaci EU-ova programa za praćenje klime Copernicus, potvrđuju da je prosječna temperatura u zapadnoj Europi iznosila 21,62 Celzijeva stupnja. To je 2,79 stupnjeva iznad dugoročnog referentnog prosjeka za razdoblje 1991.-2020. 

Copernicus ukazuje na izražen temperaturni gradijent* od zapadne Europe prema istočnoj Europi i Skandinaviji, gdje su temperaturni uvjeti bili nešto povoljniji. 

Podaci za Njemačku pokazuju da je jugozapad bio znatno topliji od sjeveroistoka.

Gledano na razini cijele Europe, prošli je mjesec bio tek jedanaesti najtopliji srpanj u povijesti mjerenja, s prosječnom temperaturom od 20,49 °C. 

Međutim, na globalnoj razini bio je drugi najtopliji – izjednačen s 2024. godinom – s temperaturom od približno 16,90 °C. Rekord i dalje drži srpanj iz 2023. s temperaturom od 16,95 °C. 

Na globalnoj razini, prošli je mjesec bio 1,47 °C topliji od predindustrijskih vrijednosti za srpanj.

Rekordno visoke temperature mora u Sredozemlju

Ako izuzmemo polarna područja, svjetski oceani su u srpnju također bili topliji nego ikad prije u to doba godine. Prosječna temperatura površine mora iznosila je 20,96 stupnjeva. Prethodni rekord od 20,89 stupnjeva zabilježen je u srpnju 2023. godine. 

Copernicus ukazuje na trenutačno visoke temperature u ekvatorijalnom dijelu Tihog oceana uzrokovane pojavom klimatskog fenomena El Niño, za koji se očekuje da će se u nadolazećim mjesecima dodatno intenzivirati.

Temperature mora uz obalu Atlantika i u zapadnom Sredozemlju dosegnule su rekordne vrijednosti, praćene snažnim morskim toplinskim valovima. 

Istraživači navode da su ti događaji utjecali na obalne zajednice i morske ekosustave.

Suša i dalje traje

Štoviše, ekstremni uvjeti suše nastavili su se u mnogim europskim regijama. Kao i u lipnju - i donekle u svibnju - srpanj je u mnogim područjima zabilježio ispodprosječne oborine. 

Pritom su naročito pogođeni dijelovi Pirenejskog poluotoka i Francuske, koji su nedavno stradali od velikih šumskih požara. 

Vodostaj rijeka u većem dijelu Europe bio je znatno ispod dugogodišnjeg prosjeka, dosegnuvši iznimno niske razine u riječnim područjima poput Seine, Rajne i Dunava.

Milijarde mjerenja

Samantha Burgess, viša klimatologinja u Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze, objasnila je da su postojani sustavi visokog tlaka tijekom protekla tri mjeseca zadržali toplinu iznad zapadne Europe, čime su pojačali sušu. 

„Kada se tlo isuši, gubi svoj prirodni kapacitet hlađenja, što omogućuje lakše nakupljanje topline. Ovo je jasan primjer kako klimatske promjene pogoršavaju ekstremne vrućine, pri čemu se vrućina i suša sve više međusobno pojačavaju”, navodi Burgess.

Laurence Rouil, direktor Copernicusove službe za praćenje atmosfere, ističe kako iznimno snažni šumski požari u južnoj Europi – kao i u sjevernijim krajevima – stvaraju više dima i potiskuju ga na veće visine u atmosferi, što mu omogućuje širenje na znatno veće udaljenosti. Posljedično, kvaliteta zraka može biti narušena čak i na udaljenostima od više tisuća kilometara.

Copernicus redovito objavljuje podatke o čimbenicima kao što su temperature na površini, pokrivenost morskim ledom i oborine. Ti se rezultati temelje na računalnim analizama koje obuhvaćaju milijarde mjerenja prikupljenih putem satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja širom svijeta. Podaci kojima se Copernicus koristi sežu u 1950. godinu, a dostupni su i neki stariji zapisi.

Izvor: Tagesschau.

* Temperaturni gradijent je fizikalna veličina koja pokazuje koliko se brzo i u kojem smjeru temperatura mijenja na određenoj udaljenosti u prostoru.

** Predindustrijski prosjek odnosi se na prosječnu temperaturu Zemljine površine prije masovne uporabe fosilnih goriva. Ta je točka ključna u klimatologiji jer služi kao polazna osnova za mjerenje globalnog zatopljenja i klimatskih promjena. Kao referentni okvir najčešće se uzima razdoblje od 1850. do 1900. godine. To je najraniji period s dovoljno pouzdanim i rasprostranjenim termometarskim mjerenjima na globalnoj razini. Sva trenutačna zatopljenja (npr. "Zemlja se zagrijala za 1,2 °C") računaju se u odnosu na taj prosjek.