„Zakoni prašume“: Ptice i majmuni u koordiniranoj akciji signaliziraju opasnost, pogledajte video

Prašume su stare, prirodne šume bez utjecaja čovjeka. One su ključne za život na Zemlji jer čuvaju ogromne količine ugljika, proizvode kisik, održavaju stabilnu klimu i predstavljaju dom za većinu biljnih i životinjskih vrsta na svijetu. Pritom je prašuma Amazonije najveća i biološki najraznolikija tropska prašuma na svijetu. Proteže se u devet država. Najveći dio nalazi se u Brazilu (oko 60 posto), dok ostatak dijele Peru, Kolumbija, Bolivija, Venecuela, Ekvador, Gvajana, Surinam i Francuska Gvajana.

Amazonska prašuma ključna je za opstanak života na Zemlji jer stabilizira globalnu klimu, čuva najveću svjetsku bioraznolikost i proizvodi golemu količinu kisika, zbog čega je s pravom nazivaju plućima svijeta. U prašumama Amazonije živi između 2,5 i 3 milijuna različitih životinjskih vrsta, što ovo područje čini najbogatijim kopnenim ekosustavom na našem planetu. U Amazoniji obitava čak 10 posto svih poznatih vrsta na Zemlji.

Stoga nimalo ne čudi što je Amazonija nepresušni mamac brojnim znanstvenicima u istraživanju svijeta prirode i realizaciji novih otkrića. 

Najnoviji nalazi iz Amazonije donose reakcije divljih životinja na uočenu potencijalnu ugrozu. Dosada je poznato kako divlje životinje reagiraju na opasnost kroz osnovne bihevioralne i fiziološke mehanizme preživljavanja poznate kao odgovor bori se ili bježi, uz dodatne strategije prikrivanja ovisno o vrsti i situaciji u kojoj se nalaze.

No, posebno je zanimljivo promatrati kako različite vrste međusobno surađuju u situacijama potencijalne ugroze.

U novoj studiji, objavljenoj u uglednom časopisu Current Biology, međunarodni tim znanstvenika je potvrdio da kada neke životinje ugledaju grabežljivca, izdaju krik upozorenja koji se širi krošnjama prašume prenoseći drugim životinjama alarm za opasnost.

Koautori te studije Ettore Camerlenghir* i Ari Martínez**, u svom tekstu pod nazivom Birds and monkeys in the Amazon share information via ‘internet of the forest’: new research, objavljenom na uglednom znanstvenom portalu the Conversation predstavljaju nam rezultate novog istraživanja o suradnji divljih životinja u prašumama Amazonije uslijed doživljaja opasnosti:

Na samom početku autori*,** nam skreću pozornost na mogućnost različitih doživljaja u prirodi između ljudi i životinja:

Možda ćete nekad nakon napornog radnog tjedna otići u šetnju šumom kako biste se maknuli od posla i stresa. Cvrkut i glasovi ptica u krošnjama drveća mogu biti upravo ono što vam omogućuje da se opustite.

No, ono što ljudima zvuči umirujuće, drugim životinjama u šumi može signalizirati opasnost – i izazvati strah.

U nastavku, Ettore Camerlenghir i Ari Martínez, nas upoznavaju s aktivnostima istraživačke ekspedicije u amazonskim prašumama Perua:

Tijekom ekspedicije u zabačenom dijelu peruanske Amazone, znanstvenici su u suradnji sa sokolarom*** koristili dresirane ptice grabljivice kako bi potaknuli druge ptice i životinje na ispuštanje signala upozorenja. 

Snimali su zvukove, a zatim ih puštali u šumi i pratili reakciju životinja.

Istraživači su već od ranije znali da ptice ponekad ponavljaju upozorenja drugih životinja u šumi. 

U novoj ekspediciji željeli su saznati koliko je takvo ponašanje rašireno unutar životinjske zajednice.

Pritom su otkrili kako su najčešći prenositelji signala upozorenja relativno male ptice – one koje teže manje od 100 grama. 

U prijenosu signala pticama se kasnije pridružuju i druge životinje.

Izvor: The Conversation.

Ponekad reagiraju i veće životinjske vrste u šumi, uključujući majmune kapucine i paučare.

Dvije vrste ptica koje nastanjuju šumske krošnje – crnolika redovnica (Lonchura atricapilla) i bijela pastirica (Motacilla alba) – osobito su se isticale kao one koje će vjerojatno ponoviti i širiti upozorenja njihovih susjeda kroz šumu.

Male ptice iz krošnji gotovo su potpuno prestale pjevati nakon što su čule upozorenje na grabežljivca.

Istovremeno, životinje u nižim slojevima šume često su nastavile ispuštati zvukove o uočenoj prijetnji.

Sve to upućuje na zaključak da krošnje amazonske prašume nisu samo njezin najtajanstveniji sloj – velikim dijelom neistražen i dom velikom dijelu njezine bioraznolikosti – već funkcioniraju i kao informacijska autocesta, poput mreže optičkih vlakana kojom životinje brzo razmjenjuju signale opasnosti.

Nastavno na opažene rezultate istraživačke ekspedicije, Ettore Camerlenghir i Ari Martínez, zaključuju svoj tekst povezivanjem dobivenih nalaza s konceptom interneta u šumi****:

Ideja o „Internetu u šumi” stekla je popularnost kroz koncept Wood Wide Weba, prema kojem biljke razmjenjuju resurse i informacije putem korijenskih sustava i mreža gljiva.

Rezultati novog istraživanja ukazuju na još jedan komunikacijski sustav - onaj koji djeluje visoko iznad tla – u krošnjama drveća.

Iznad naših glava prostire se golem ekosustav u kojem životinje neprestano osluškuju jedna drugu, tvoreći mrežu za prisluškivanje koja u svega nekoliko sekundi prenosi ključne informacije.

Vokalna aktivnost ptica obično se povezuje s pronalaženjem partnera i obranom teritorija. Ipak, danas znamo da ta aktivnost – ili njezin izostanak – ponekad može odražavati pulsiranja zvučnog krajolika straha.

Kad sljedeći put budete šetali šumom, pogledajte prema gore i osluhnite ptice. Iznenadna tišina može značiti da negdje iznad krošnji leti ptica grabljivica.

Podaci o radu:

Autori: 

Ettore Camerlenghi, Eliseo Parra, Jorge Novoa, Daniel T. Blumstein, José M. Ponciano, Ari E. Martínez

Izvorni naslov:

Small canopy species drive information highways about predators in an Amazonian rainforest

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Current Biology

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=7.7

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

DOI: 10.1016/j.cub.2026.02.006 External Link

Izvori: Current Biology; The Conversation; ScienceAlert.

* Ettore Camerlenghi je znanstvenik sa Sveučilišta Deakin u Australiji. Biolog i ekolog koji se bavi istraživanjem evolucije životinjskih društava i načina njihove organizacije.

** Ari Martínez je ekolog , znanstvenik i istraživač. Radi kao docent na Sveučilištu California, Santa Cruz  u SAD-u. Osnivač je laboratorija Forest Fear Lab. Specijaliziran je za proučavanje ponašanja tropskih ptica i ekologiju zajednica u prašumama, posebice u Peruu.

*** Sokolar je osoba koja uzgaja, dresira i vodi ptice grabljivice poput sokolova, jastrebova, kobaca ili orlova, poradi lova ili očuvanja ove drevne vještine.

**** Internet u šumi odnosi se na fascinantnu podzemnu mrežu korijena i gljiva (mikoriza) kojom drveće međusobno komunicira, dijeli hranjive tvari i šalje signale o opasnosti. Ova prirodna povezanost osigurava opstanak čitavog ekosustava.