Pustolovni turizam: lijek za mentalno zdravlje zaposlenih!

Težnja modernih putnika dobronamjernika za ponudom koja nudi odmak od masovnog turizma pridonosi sve većem razvoju pustolovnog turizma. Ta vrsta turističke ponude se ne zasniva samo na prirodnim ljepotama, već i aktivnostima u prirodi koje ubrzavaju bilo, daju dozu adrenalina, omogućuju nova iskustva i doživljaje aktivnog odmora. 

Svakodnevni stres na poslu, želja za povratkom prirodi i novim, nesvakidašnjim životnim iskustvima, rezultira da sve više ljudi želi doživjeti barem jednu sferu pustolovnog turizma.

Neke od tipičnih aktivnosti koje se vežu uz pustolovni turizam uključuju planinarenje, slobodno penjanje, biciklizam, kanuing, kajak, veslanje na dasci, rafting, skakanje s užetom, paragliding, jahanje, aktivnosti u adrenalinskim parkovima, usluge na motoriziranim vozilima (poput quada, buggyja, jeepa), safari vožnje, promatranje ptica i još čitav niz drugih aktivnosti.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) mentalno zdravlje zaposlenih ljudi je sve kritičnije. Pritom se procjenjuje da oko 15 posto zaposlenih ima mentalne poremećaje. Zaposleni ljudi nerijetko doživljavaju psihološke krize zbog dugotrajne izloženosti pritisku ostvarenja velikih rezultata, pretjeranim radnim opterećenjima, mehaničkim zadacima, ograničenim ulogama u poslu, što sve skupa može dovesti do osjećaja besmisla. Upravo javljanje osjećaja besmisla može ugroziti zdravlje i dobrobit zaposlenih, te negativno utjecati na uspješnost, inovativnost i stabilnost tvrtke. Inače, sam osjećaj besmisla je emocionalno stanje u kojem osoba doživljava da život nema svrhu, smisao ili vrijednost. Često je povezan s depresijom, tjeskobom i gubitkom radosti, te zahtijeva razumijevanje uzroka i stručnu pomoć za pronalazak puta prema nadi i smislu.

Iako su istraživanja u području turizma počela iznositi prve dokaze kako turizam olakšava pojedincima potragu za smislom, njih je zasad relativno malo i uglavnom su usredotočena na doprinos doživljaja putovanja davanju životnog smisla. Zapravo većina dosadašnjih istraživanja u području turizma se svodi na puno širi kontekst doprinosa turizma dobrobiti ljudi.

Najnovija otkrića u području doprinosa turizma mentalnom zdravlju ljudi donose kineski znanstvenici Rongrong Jia, Hong Xu, Chengkun Huang, Ying Ma i Zhenda Wei sa Sveučilišta Nankai iz Tianjina. Rezultatima njihovog istraživanja identificirana su četiri ključna izvora kojima pustolovni turizam osnažuje životni  smisao zaposlenih ljudi, i to: izazovna iskustva, ljubav prema prirodi, društvene veze i prihvaćanje patnje. Navedeni izvori pridonose jačanju doživljaja smisla života i iscjeljivanju nezadovoljstva zaposlenih radnika. Aktivnosti poput penjanja ili planinarenja pružaju temelje, perspektivu i prilike za suočavanje s izazovima, što dovodi do boljeg mentalnog zdravlja. Rezultatima istraživanja je potvrđeno kako avanturističke aktivnosti poput kajaka, penjanja, raftinga i sl. prisiljavaju na izbore i odgovornost, pomažući zaposlenicima da pronađu svoje autentično ja izvan radnih uloga. Grupni izazovi  poput tečajeva užadi, timskog planinarenja grade povjerenje, uzajamnu svijest, jačaju društvene veze i osjećaj pripadnosti. 

Pustolovni turizam u prirodi liječi tjeskobu, stres i prazninu, a istovremeno potiče opuštanje, osvježenje i poboljšanje zdravlja. Stoga nimalo ne iznenađuje njegova sve veća privlačnost. Prema posljednjim dostupnim podacima za 2023. godinu globalni promet od pustolovnog turizma dosegnuo je vrtoglavih  483,3 milijarde dolara (Global World Market Insights).

Otkrivajući odnos između pustolovnog turizma u prirodi i pronalaženja smisla života, kineski znanstvenici (Rongrong Jia, Hong Xu, Chengkun Huang, Ying Ma i Zhenda Wei)  donose novu paradigmu teoriji i praksi doprinosa turizma mentalnom zdravlju ljudi.

Podaci o radu:

Autori: Rongrong Jia, Hong Xu, Chengkun Huang, Ying Ma i Zhenda Wei

Izvorni naslov: How nature adventure tourism heals employees’ unhappiness: A logotherapy approach

Godina publiciranja rada: 2025

Naziv časopisa: Tourism Management

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2024): IF=12.4

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://doi.org/10.1016/j.tourman.2025.105345 

Izvor: Tourism Management.