Čini se da kitovi u Sredozemnom moru razvijaju novi dijalekt

U blistavim vodama Sredozemnog mora možda je u tijeku kulturna evolucija. Znanstvenici su u tom morskom području uočili jasne razlike u stilu komunikacije između istočne i zapadne zajednice kitova ulješura (Physeter macrocephalus).

Ulješura je dužinom do 18 metara i težinom koja može dosegnuti i do 50 tona najveći kit zuban, ali i najveća životinja sa zubima na Zemlji. Pri tome su mužjaci znatno veći i teži nego ženke. Obilježje vrste je golema gotovo kvadratna glava. Donja čeljust je u usporedbi s veličinom lubanje vrlo uska, pri čemu su zubi dugi do 20 cm.

O rezultatima najnovijeg istraživanja kitova ulješura za prestižni znanstveni portal ScienceAlert piše Michelle Starr.

Najnovije otkriće znanstvenika potvrđuje kako istočni kitovi Sredozemnog mora proizvode više brzih akustičnih signala u usporedbi s kitovima koji obitavaju u zapadnom predjelu toga mora.

Ta razlika, prema istraživačkom timu kojeg predvodi bioakustičarka Taylor Hersh sa Sveučilišta Bristol i morski biolog Luke Rendell sa Sveučilišta St Andrews, može biti dokaz kulturne evolucije.

"Dugo se smatralo kako mediteranska populacija kitova ulješura obuhvaća jednu kulturnu skupinu koja proizvodi vrlo jednostavan dijalekt", ističe dr. Hersh.

"Prije našeg istraživanja, pojedine su studije već počele pomalo dovoditi u pitanje ovo već dugo uvriježeno mišljenje. Ono što me najviše oduševilo u našem otkriću dviju skupina s različitim dijalektima je koliko su jasne razlike među njima."

Dr. Rendell je još 2003. godine prvi put primijetio da svaki klan kitova ulješura ima svoje posebne kodne obrasce, ili dijalekt, te da se pojedine grupe kitova radije ne miješaju s drugim skupinama. To sugerira da bi dijalekt mogao biti osnova za uspostavljanje društvenog identiteta među kitovima.

Također kitovi s različitim dijalektima mogu imati različite stilove života. U istočnim Karibima, na primjer, iako svi žive u istoj široj regiji, različiti klanovi kitova ulješura preferiraju različite otoke i staništa.

Ranije studije su nagovijestile regionalne razlike u vokalizaciji mediteranskih kitova, uključujući studiju iz 2024. koja je u blizini Sicilije identificirala poseban lokalni dijalekt.

Kako bi to dodatno istražili, dr. Taylor Hersh i njezini kolege prikupili su najveći skup podataka o kitovima s Mediterana koji je dosad analiziran. U podatke su uključeni snimci vokalizacije kitova u vodama koje okružuju Balearske otoke u zapadnom Mediteranu.

Također, između 2005. i 2019. Institut za istraživanje kitova Pelagos u Grčkoj prikupio je snimke vokalizacije duž Helenskog rova na istoku Mediterana.

Istraživači su u konačnici raspolagali bazom podataka koja uključuje ukupno 5291 snimak akustičnih signala kitova.

"Čim smo počeli slušati snimke kitova ulješura iz obje regije, razlike su zapravo bile vrlo velike!" kaže dr. Hersh.

"Iako je glasanje kitova ulješura zapadnog i istočnog Mediterana ritmički vrlo slično (tri jednako razmaknuta akustična signala s produljenom pauzom prije posljednjeg signala), tempo je veoma različit.

"Tempo kod zapadnih kitova prilično je spor (lako je čuti svaki od četiri signala), dok je kod kitova s istočnog Mediterana toliko brz da je uopće teško otkriti sva četiri signala."

Unatoč razlikama, istraživači ne misle da su istočni i zapadni kitovi potpuno odvojene kulturne skupine. Umjesto toga, čini se da jedna skupina razvija novu kulturu koja je čvrsto ukorijenjena u tradiciji njihovih predaka.

"Zamišljam to više kao da se netko iz Bostona susreće s nekim iz Mississippija: jaki naglasci mogu značiti da se ljudi moraju ponavljati da bi ih se razumjelo, ali na kraju dana oboje ljudi govore engleski", objašnjava dr. Hersh.

Razlike nisu tako dramatične kao one koje se vide u nekim populacijama kitova ubojica, gdje kultura komunikacije može pomoći u razdvajanju populacija. 

Muški kitovi ulješure još uvijek prelaze Mediteran i pare se s kitovima iz drugih skupina, održavajući genetske veze među populacijama.

Sredozemni kitovi ulješure neobični su i na druge načine. Njihova je izolacija možda omogućila gomilanje jedinstvenih kulturnih tradicija tijekom tisuća godina.

Za razliku od većine populacija kitova ulješura, gdje odrasli mužjaci provode velik dio svog života daleko od obiteljskih skupina koje vode ženke, čini se da mužjaci i ženke u Sredozemnom moru dijele iste vode tijekom čitavog života.

"Čini se da su kitovi ulješure prvi put ušli u Sredozemlje prije 20.000 godina, a od tada su se proširili i zauzeli duboke vode cijelog mora, usput skupljajući znanje o tome gdje su produktivna područja i koja područja treba izbjegavati", kaže dr. Rendell.

"Nova znanstvena otkrića postat će jedinstveno kulturno vlasništvo mediteranskih kitova ulješura."

Upravo ovdje, u ovoj neobičnoj populaciji, istraživači vjeruju da možda vidimo vrlo rane faze formiranja klana kitova ulješura.

Možda nikada nećemo saznati što kitovi govore jedni drugima kada ispaljuju svoje glasove na ogromnim udaljenostima – ali za dr. Hersh, dr. Rendell i njihove kolege daleko je zanimljivije pitanje što nam ti glasovi mogu reći o društvu i kulturi kitova.

"Glavna stvar koju osjećam kada razmišljam o dvije grupe dijalekata je znatiželja: sada znamo da kitovi ulješure komuniciraju koristeći različite vrste akustičnih signala, ali na koji se drugi način razlikuju? Na koji način su slični?", kaže dr. Hersh.

To su nadasve zanimljiva pitanja za buduća istraživanja o kitovima ulješurama u Sredozemnom moru.

Podaci o radu:

Autori: 

Taylor A. Hersh; Paraskevi Alexiadou; José María Brotons; Margalida Cerdà; Enrico Pirotta; Alexandros Frantzis; Luke Rendell 

Izvorni naslov: 

Dialect variation in Mediterranean sperm whales shows evidence of cultural evolution in an isolated population

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences.

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF= 3.6

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://doi.org/10.1098/rspb.2026.0165

Izvori: Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences; ScienceAlet.