Mahovine pomažu agentima FBI-a u procesuiranju pljačkaša, evo kako

U preokretu dostojnom gledanja filmskog trilera, agenti FBI-a i znanstvenici upotrijebili su sićušnu grudu mahovine kako bi pomogli osuditi četiri radnika groblja za njihove jezive zločine pljačke grobova.

O rezultatima najnovijeg istraživanja u kojem su agenti FBI-a uz pomoć mahovina i znanstvenika uspjeli otkriti jezive pljačke grobova za prestižni znanstveni portal ScienceAlert piše Ivan Farkas.

Skandal na groblju Burr Oak, koje se nalazi nedaleko od Chicaga, Illinois, započeo je još 2009. godine kada su istražitelji FBI-a optužili radnike za iskopavanje starih grobova, premještanje mrtvih leševa na druga mjesta na groblju i preprodaju grobnih parcela.

Nakon forenzičke istrage, tužitelji su ustvrdili kako je oko 1500 kostiju od najmanje 29 osoba nezakonito iskopano i ponovno položeno na drugim mjestima u području neiskorištenog dijela groblja.

Nedavno je objavljen prvi sveobuhvatni znanstveni prikaz slučaja i konačno je otkriveno kako je pomalo neugledna nakupina mahovina pomogla osujetiti podle planove pljačkaša grobova.

„Toga dana 2009. godine zazvonio mi je telefon u uredu. Bili su to agenti FBI-a. Upitali su me mogu li im pomoći identificirati neke biljke", objašnjava dr. Matt von Konrat, glavni botaničar u Field muzeju u Chicagu i glavni autor najnovijeg istraživanja pod nazivom Nijemi svjedok: mahovina pruža važan dokaz u rješavanju zločina na groblju koje je objavljeno u prestižnom znanstvenom časopisu Forensic Sciences Research.

Agenti FBI-a su von Konratu predočili komad mahovine pronađen osam inča ispod površine tla, uz ljudske ostatke za koje su posumnjali da su ponovno zakopavani.

Dr. von Konrat i njegov istraživački tim identificirali su vrstu mahovine o kojoj se radi. Poznata je po nazivu obična džepna mahovina (Fissidens taxifolius). Prepoznatljiva je po jedinstvenom rasporedu listova koji su spljošteni u jednoj ravnini i preklapaju se poput stranica knjige ili džepića, po čemu je i dobila ime.

Agenti FBI-a nisu pronašli ovu vrstu mahovine da raste na mjestu gdje su kosti pokopane, ali su pronašli koloniju mahovina koja raste negdje drugdje na groblju – na grobovima za koje istražitelji sumnjaju da su sa njih pljačkaši uklanjali kosti.

Ovo otkriće omogućilo je poveznicu između dva glavna mjesta oskvrnuća, ali svaki obožavatelj kriminalističkih serija zna da tužitelji trebaju vremensku crtu. Točnije, istražitelji su morali znati kada su mahovine postale uznemirene.  Ta informacija je važna da bi se istražitelji mogli suprotstavili klasičnoj obrani optuženika da su se te pljačke grobova dogodile nekad davno prije njihova angažmana kao radnika na grobovima.

Srećom po pravdu, mahovine imaju neku vrstu poluživota

"Mahovine su pomalo nevjerojatne", kaže dr. von Konrat. "One imaju zanimljivu fiziologiju, gdje čak i ako su suhe, mrtve i očuvane, još uvijek mogu imati aktivan metabolizam - nekoliko stanica koje su još uvijek aktivne. Količina metaboličke aktivnosti opada s vremenom, a to nam može odgonetnuti koliko su stare mahovine iz prikupljenog uzorka?“

Klorofil se razgrađuje kako se mahovina raspada, pa su istraživači usporedili koliko su svjetla apsorbirali uzorci mahovine poznate starosti i upotrijebili te rezultate da procijene koliko je stara mahovina s mjesta zločina.

Kako bi izradili vremenski hodogram, istraživači su ispitali klorofil mahovine, zeleni pigment koji apsorbira crvenu i plavu svjetlost za pokretanje fotosinteze.

Testovi su pokazali kako je uzorak mahovine star tek dvije godine. To znači da je poremećen dok su optuženici radili na groblju, što je u suprotnosti s njihovim alibijima i kronologijom. Zbog toga su 2015. godine zaposlenici groblja osuđeni za oskvrnuće, krađu i premještanje ljudskih ostataka.

Nije neuobičajeno da FBI pozove stručnjake da pomognu u osudi – ali koliko često mahovina služi kao glavni eksponat? Kako bi to saznali, 2025. godine von Konrat i njegov znanstveni tim pretražili su dosjee o zločinima kako bi vidjeli koliko su puta mahovine ili slične biljke korištene za otkrivanje relevantnih detalja u drugim kriminalnim misterijama.

Rezultati otkrivaju kako su biljke iz porodice mahovina poslužile kao dokaz u samo desetak slučajeva u posljednjih 100 godina. Ali kao što ovaj slučaj pokazuje, mahovine bi mogle biti nedovoljno cijenjen trag i dokaz.

„Nadamo se da će ovo potaknuti povećanu svijest o briofitima i sličnim mikroskopskim biljkama prilikom poduzimanja forenzičkih istraživanja, osiguravajući da se kritični biljni dokazi ne zanemaruju u budućnosti“, zaključuju istraživači.

Izvori: Forensic Sciences Research; ScienceAlert.