Umjetna inteligencija ne zadaje manje, već više posla?

Prema američkoj studiji, umjetna inteligencija ne rasterećuje zaposlenike, već može dovesti do prekovremenog rada i smanjene učinkovitosti. Slična zapažanja imaju i neki njemački znanstvenici.

Neki su se poduzetnici nadali da će umjetna inteligencija povećati učinkovitost zaposlenika i istovremeno ih rasteretiti. Međutim, prema najnovijem istraživanju sa Kalifornijskog sveučilišta u Berkeley-u, umjetna inteligencija ne smanjuje rad već ga intenzivira. Dvije znanstvenice Aruna Ranganathan i Xinqi Maggi Ye sa Sveučilišta Berkeley osam su mjeseci provodile testiranja na uzorku od 200 zaposlenika jedne američke tehnološke kompanije. 

Rezultat: Nakon uvođenja alata umjetne inteligencije, zaposlenici su radili brže i dulje, ponekad u pauzama i u slobodno vrijeme. Preuzeli su i nova područja odgovornosti – i to ne iz razloga što se to od njih tražilo.

Priču o učincima umjetne inteligencije na rad djelatnika u kompanijama za ugledni njemački portal Tagesschau donosi Frank Bäumer.

Višak vremena zahvaljujući umjetnoj inteligenciji ispunjen je s više posla

Znanstvenici s Berkeley-a su također otkrili: kada odgovarajući alati umjetne inteligencije preuzmu jednostavne rutinske administrativne poslove, zaposlenici imaju više vremena za zahtjevnije, kreativnije i stoga "vrjednije" aktivnosti. 

Međutim, usporedno s jednostavnim radom instrumenata umjetne inteligencije, uspostavlja se nova dinamika aktivnosti na radnom mjestu: dok postavljate novi rutinski zadatak umjetnoj inteligenciji istovremeno valja voditi računa o drugim kreativnijim i zahtjevnijim poslovima. 

Iscrpljenost i izgaranje kao rezultat

Takav način rada dugoročno ne dovodi do boljeg radnog učinka i, prema rezultatima istraživanja, nerijetko završava u stanjima mentalne iscrpljenosti. To se pak očituje u lošijim radnim rezultatima, bolestima zaposlenika pa čak i sagorijevanju na poslu.

S tim negativnim učincima na zaposlenike upoznat je i psiholog dr. Florian Schweden s Instituta za dizajn rada i organizacijski razvoj u Hamburgu. Taj psiholog također se bavi istraživanjima učinaka promjena na radnom mjestu na dobrobit zaposlenika. Prema njegovim zapažanjima, zaposlenici se često stavljaju pod pritisak kada iznenada moraju obaviti zahtjevnije zadatke.

Prekoračene granice vlastite kompetencije

Prema studiji sa Sveučilišta u Berkeley-u, alati umjetne inteligencije iziskuju od zaposlenika da premašuju vlastite kompetencije. Američki istraživači otkrili su da su menadžeri i dizajneri proizvoda počeli koristiti umjetnu inteligenciju za izradu računalnih programa umjesto da taj posao prepuste stručnjacima koji su za to odgovorni. Međutim, to nije dovelo do povećanja učinkovitosti. Na koncu su programeri morali mukotrpno provjeravati i ispravljati programe koje su izradili njihovi „kolege ne-tehničari“.

Umjetna inteligencija kao konkurent

Prema dr. Florianu Swedenu, umjetna inteligencija može vršiti pritisak na zaposlenike. Zaposlenici ne moraju nužno doživljavati umjetnu inteligenciju kao partnera na poslu koji im pomaže, već ju mogu percipirati kako konkurenta koji im prijeti vlastitom poslu. U jednoj od njegovih studija, strah zaposlenika da će ih zamijeniti umjetna inteligencija čak je rezultirao slučajem "robomobbinga": Zaposlenici logističke tvrtke drvenim paletama su zapriječili put samovozećim robotima kako ne bi radili jednako učinkovito kao ljudi. Time su željeli pokazati "da su kompaniji u kojoj rade još uvijek potrebni ljudi".

Jasno raspodijelite zadatke između ljudi i strojeva

Međutim, psiholog dr. Florian Schweden ne želi demonizirati korištenje umjetne inteligencije. Za njega je važno da tvrtke, zajedno sa svojim zaposlenicima, jasno raspodijele uloge ljudi i strojeva prije uvođenju alata umjetne inteligencije. Znanstvenici s Berkeleya zalažu se da se pri uvođenju umjetne inteligencije vodi računa o možebitnim posljedicama: tvrtke se moraju zapitati žele li same oblikovati promjene putem umjetne inteligencije ili u potpunosti prepustiti sve umjetnoj inteligenciji.

Izvor: Tagesschau.